hrvatski

Tlocrtni tipovi franjevačkih crkava u Istri i na otocima Kvarnerskog zaljeva građenih od sredine 13. do kraja 16. stoljeća: podrijetlo, razvoj, kontinuitet

Proučavanjem jedanaest u većoj mjeri dobro sačuvanih franjevačkih crkava u Istri (Puli, Poreču i Pazinu) i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Lošinju, Rabu i Pagu), izgrađenih do kraja 16. stoljeća, uspostavljena je njihova tipološka klasifikacija. Ona je pokazala da su sve te crkve jednostavnog oblika, pravokutno položene prizme lađe, jasnog volumena definiranog zidovima minimalno rastvorenima prozorima i izrazito izdvojene četverokutne apside. Dakle, sve su te crkve jednobrodne i jednoapsidne, izuzev crkve Sv. Franje u Puli, koja ima troapsidno svetište, i crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije u Pazinu, koja ima trostranu završenu apsidu izvana razvedenu kontraforima, i pokazuju jednostavnu prostornu artikulaciju ostvarenu dvjema prostornim jedinicama: višom i širom lađom te nižom i užom apsidom. U ovom radu dat će se pregled tlocrtnih tipova franjevačkih crkava u Istri i na otocima Kvarnerskog zaljeva izgrađenih do kraja 16. stoljeća, predstavit će se povijesno-prostorni okvir njihovog razvoja, pokazat će se smještaj tih crkava u prostoru, oblikovanje njihovih masa (konstrukcija), izdvojit će se imena graditelja-majstora poznatih iz arhivskih dokumenata, raspravit će se podrijetlo obrađivanih franjevačkih crkava, te prikazati njihov razvoj i kontinuitet od sredine 13. do kraja 16. stoljeća. Poseban osvrt bit će na izvorne tipove franjevačkih crkava sagrađenih u srednjoj Italiji, u Umbriji i Toscani, koje su kolijevka novog duhovnog pokreta predvođenog tzv. prosjačkim redovima, među njima i franjevcima, na čijim načelima i idejama su osmišljena pravila gradnje crkava. Na taj način bit će moguće jasnije sagledati razvoj, utjecaje, dosege i razlike franjevačkih crkava sagrađenih na proučavanom prostoru do kraja 16. stoljeća nasuprot onima talijanskim. Provedenim analizama pokazat će se zajednička obilježja i regionalne odlike obrađenih franjevačkih crkava, čime se raskriva njihova uloga i značenje u prostoru, te njihova važnost kao sakralne arhitektonske baštine što im osigurava značajno mjesto u nacionalnoj povijesti umjetnosti.

Franjevačke crkve, Istra, otoci Kvarnerskog zaljeva, srednja Italija, analiza, podrijetlo, razvoj, kontinuitet

nije evidentirano

engleski

The ground plans of Franciscan-type churches in Istria and on the islands in the Kvarner Bay constructed between the mid-13th century and the end of the 16th century: their origins, development and continuity

Proučavanjem jedanaest u većoj mjeri dobro sačuvanih franjevačkih crkava u Istri (Puli, Poreču i Pazinu) i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Lošinju, Rabu i Pagu), izgrađenih do kraja 16. stoljeća, uspostavljena je njihova tipološka klasifikacija. Ona je pokazala da su sve te crkve jednostavnog oblika, pravokutno položene prizme lađe, jasnog volumena definiranog zidovima minimalno rastvorenima prozorima i izrazito izdvojene četverokutne apside. Dakle, sve su te crkve jednobrodne i jednoapsidne, izuzev crkve Sv. Franje u Puli, koja ima troapsidno svetište, i crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije u Pazinu, koja ima trostranu završenu apsidu izvana razvedenu kontraforima, i pokazuju jednostavnu prostornu artikulaciju ostvarenu dvjema prostornim jedinicama: višom i širom lađom te nižom i užom apsidom. U ovom radu dat će se pregled tlocrtnih tipova franjevačkih crkava u Istri i na otocima Kvarnerskog zaljeva izgrađenih do kraja 16. stoljeća, predstavit će se povijesno-prostorni okvir njihovog razvoja, pokazat će se smještaj tih crkava u prostoru, oblikovanje njihovih masa (konstrukcija), izdvojit će se imena graditelja-majstora poznatih iz arhivskih dokumenata, raspravit će se podrijetlo obrađivanih franjevačkih crkava, te prikazati njihov razvoj i kontinuitet od sredine 13. do kraja 16. stoljeća. Poseban osvrt bit će na izvorne tipove franjevačkih crkava sagrađenih u srednjoj Italiji, u Umbriji i Toscani, koje su kolijevka novog duhovnog pokreta predvođenog tzv. prosjačkim redovima, među njima i franjevcima, na čijim načelima i idejama su osmišljena pravila gradnje crkava. Na taj način bit će moguće jasnije sagledati razvoj, utjecaje, dosege i razlike franjevačkih crkava sagrađenih na proučavanom prostoru do kraja 16. stoljeća nasuprot onima talijanskim. Provedenim analizama pokazat će se zajednička obilježja i regionalne odlike obrađenih franjevačkih crkava, čime se raskriva njihova uloga i značenje u prostoru, te njihova važnost kao sakralne arhitektonske baštine što im osigurava značajno mjesto u nacionalnoj povijesti umjetnosti.

Franciscan churches, Istria, islands of the Kvarner Bay, central Italy, analysis, origin, development, continuity

nije evidentirano