hrvatski

Danse macabre i važnost zapisa Šimuna Grebla iz 1512. godine

U radu se propituje kuga, najgora i nepredvidiva srednjovjekovna ugroza ljudi koja nije štedjela niti jedan društveni sloj, a na temelju čega se pojavljuje i glasoviti pariški kasnosrednjovjekovni likovni izričaj Danse macabre. Na hrvatskom srednjovjekovnom prostoru malo je zapisa koji nam prenose pojavnost. Najviše podataka, ali još uvijek nedovoljno istraženih, imamo za Dubrovnik i Split, dok o ruralnim područjima ne znamo gotovo ništa. U tom smislu našu je pozornost privukao mali zapis u velikoj knjizi. Riječ je o čuvenom glagoljskom misalu kneza Novaka iz 1368. godine i zapisu o „moriji“ na foliji 269b, a zapisao ga je 1512. godine ročki pop glagoljaš Šimun Greblo. Pojam „morija“ koji Greblo koristi za bilježenje epidemije smrtonosne bolesti usmjerio je naše propitivanje na pojavnost kuge u ročkom kraju. Na temelju povijesnih, književnih i medicinskih istraživanja zaključeno je da spomenuti višeznačni pojam u našem zapisu podrazumijeva epidemiju kuge, koja se pojavila na prostoru Roča u prvom desetljeću 16. stoljeća. U prilog ovoj tvrdnji je i marginalni podatak za istu godinu nepoznata autora koji prvi put spominje aktualni termin „kuga“. Važnost kroničkoga glagoljskoga zapisa je u tome što otkriva jednu drugačiju ulogu liturgijske knjige, misala kneza Novaka kao komunikacijskog medija tragičnih događanja te izjesna povezanost zapisa s beramskim Plesom mrtvaca.

kuga, Danse macabre, Beram, Vincent iz Kastva, Roč, glagoljica, misal, Šimun Greblo

nije evidentirano