hrvatski

RAST REALNOG SEKTORA HRVATSKOG GOSPODARSTVA KAO FUNKCIJA INVESTICIJSKOG BANKARSTVA

Rad se bavi efikasnošću državne imovine te nastoji dokazati brži rast hrvatskog realnog sektora u slučaju da investicijsko bankarstvo upravlja tom imovinom, umjesto aktualnih netransparentnih vladinih agencija za upravljanje državnom imovinom. Investicijskom bankarstvu su u fokusu velika poduzeća, kojih je u Hrvatskoj manje od 400, iako stvaraju 1/2 ukupnog BDP. Manje od 100 poduzeća u državnom vlasništvu ima 33% sveukupne imovine. Istraživanje se u radu temelji na hipotezi utjecaja investicijskog bankarstva na rast hrvatskog realnog sektora poduzeća, kroz poticanje razvoja tržišta kapitala, odnosno privlačenje investicija i štednje na tržište kapitala. Vrijedi i obrnuto. Dokaz utjecaja investicijskog bankarstva na pad realnog sektora hrvatskog gospodarstva je globalna financijska kriza iz 2007.godine, kada je američko investicijsko bankarstvo potaknuo globalnu recesiju. Bankarstvo je u Hrvatskoj najuspješniji sektor po rastu dodane vrijednosti, iako predstavlja tek oko 4, 5% BDP-a, te ima i samo 1, 7% udjela u ukupnoj zaposlenosti. Međutim, to je izravni učinak, jer statistika ne omogućava praćenje BDP-a odvojeno za bankovni sektor od drugih dijelova uslužnoga sektora. Metodološka sastavnica rada je mikro i makro ekonomski pristup, zbog graničnog područja proučavanja međusobnog utjecaja financijskog sektora i realnog sektora poduzeća, te koristi prihodni pristup izračuna društvenih računa za aproksimativni izračun dodane vrijednosti ne samo u u realnom sektoru, već i u bankarstvu. Rad donosi preokret u načinu gledanja na investicijsko bankarstvo, od objekta regulacije u subjekt gospodarskog rasta. Pojašnjava se veza investicijskog bankarstva i rasta realnog sektora gospodarstva u malim otvorenim ekonomijama na slučaju Hrvatske. Rad pokazuje nisku efikasnost investicija poduzeća u državnom vlasništvu u Hrvatskoj, te asocira na provedbu strukturne politike u tranziciji u pravcu smanjivanja proporcija državnog vlasništva preko državne investicijske banke i tržišta kapitala. Takav neizravni učinak na hrvatski realni sektor bi trebao niti multiplikativni, jer financijsko posredovanje osigurava optimalnu alokaciju resursa u investicije, pa raste alokativna efikasnost, što utječe na ekonomski rast. Relacija se dokazuje multiplim regresijskim modelom temeljem promatranih trendova sektora državnih, mješovitih, privatnih, te velikih, srednjih i malih poduzeća u posljednjih 16 godina prema službenim statističkim podacima. Analiza u radu daje informacije o definiranom udjelu javog sektora u BDP-u i procjenjuje njegov stvarni utjecaj na ekonomsko blagostanje, koji se ostvaruju kroz složene dinamičke učinke.

Ekonomski rast, rast hrvatskog realnog sektora, efikasnost, privatizacija, investicijsko bankarstvo, investicije, štednja, tržište kapitala, dodana vrijednost, BDP. bankovni sektor, multipli regresijski model, kapitalizacija, optimalna alokacija resursa, državna imovina.

nije evidentirano