Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 910175

Sekundarna jotacija – zanimljivo, ali rješivo pitanje izdavačke prakse Divkovićevih djela (na primjeru Besjeda)


Barbarić, Vuk-Tadija
Sekundarna jotacija – zanimljivo, ali rješivo pitanje izdavačke prakse Divkovićevih djela (na primjeru Besjeda) // Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II. / Grmača, Dolores ; Horvat, Marijana ; Karamatić, Marko (ur.).
Sarajevo – Zagreb: Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, Sarajevo ; Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2017. str. 247-263


Naslov
Sekundarna jotacija – zanimljivo, ali rješivo pitanje izdavačke prakse Divkovićevih djela (na primjeru Besjeda)
(Secondary Iotation as Expressed in the Publication Practice of Divković's Works, Namely his Sermons – an Interesting yet Solvable Problem)

Autori
Barbarić, Vuk-Tadija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II.

Urednik/ci
Grmača, Dolores ; Horvat, Marijana ; Karamatić, Marko

Izdavač
Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, Sarajevo ; Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb

Grad
Sarajevo – Zagreb

Godina
2017

Raspon stranica
247-263

ISBN
978-953-169-383-7

Ključne riječi
sekundarna jotacija ; Matija Divković ; Besjede ; povijesna sociolingvistika ; tekstologija ; izdavačka praksa ; grafija ; nesliveni izgovor
(secondary (new) iotation ; Matija Divković ; Besjede ('Sermons'), historical sociolinguistics, textual criticism ; publication practice ; orthography ; non-fused pronunciation)

Sažetak
Budući da je sudjelovao u izradi nedavno objavljene transkripcije Divkovićevih Besjeda i znanstvene studije o tom djelu, autor se dotiče zanimljiva pitanja potencijalne provedenosti sekundarne jotacije u književnome opusu Matije Divkovića. Preciznije, riječ je o pitanju treba li u izdavačkoj praksi na mjestima gdje je potencijalno provedena sekundarna jotacija bilježiti palatale lj i nj ili neslivene sljedove l + j i n + j. U Besjedama su se autori i priređivači poveli dosad u većoj mjeri zastupljenom praksom bilježenja neslivenih sljedova, ali razlozi za takvo postupanje nisu se dosad detaljno obrazlagali u literaturi. Pretpostavljaju se stoga dva moguća i veoma vjerojatna prigovora razlikovanju neslivenih sljedova od palatala u izdavačkoj praksi. Prvi je mogući prigovor taj da je nesigurno koji se izgovor krije u pozadini grafi jskoga zapisa, a drugi je da neslivenoga izgovora u Divkovićevo vrijeme nije bilo, tj. da je netočno održavati razliku između slivenoga i neslivenoga izgovora. U raspravi se brani odabrano transkripcijsko načelo svim poznatim argumentima, i to izravno pa neizravno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Zbornik ima dva ISBN-a, gore je naveden za NSK Zagreb, a drugi je 978-9958-9026-5-9 (Zaklada Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene) English Summary: As the author of this paper had an active role in the recently published transcription of Divković’s Sermons and scholarly studies about this work, the author has come into contact with interesting questions regarding the potential realisation of secondary iotation in Matija Divković’s literary works. To be more precise, the main question is whether it was publication practice to note potential secondary itotation as palatals /ļ/ and /ń/ or as non-fused sequences /l/ + /j/ and /n/ + /j/. The authors and editors of Divković’s Sermons have until now for the most part engaged in the practice of noting separate sequences, but the reasons behind such an approach have not been expounded on in literature. There are two possible and probable objections to differentiating non-fused sequences from palatals in publication practices. The first possible objection is that it is unclear which pronunciation lies behind the graphemes, and the second is that a non-fused pronunciation did not exist in Divković’s time, in other words that it is not accurate to distinguish between non-fused and fused pronunciations. In the dicussion all known arguments are used both directly and indirectly to defend the transcription.



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

Profili:

Avatar Url Vuk-Tadija Barbarić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Barbarić, Vuk-Tadija
Sekundarna jotacija – zanimljivo, ali rješivo pitanje izdavačke prakse Divkovićevih djela (na primjeru Besjeda) // Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II. / Grmača, Dolores ; Horvat, Marijana ; Karamatić, Marko (ur.).
Sarajevo – Zagreb: Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, Sarajevo ; Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2017. str. 247-263
Barbarić, V. (2017) Sekundarna jotacija – zanimljivo, ali rješivo pitanje izdavačke prakse Divkovićevih djela (na primjeru Besjeda). U: Grmača, D., Horvat, M. & Karamatić, M. (ur.) Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II.. Sarajevo – Zagreb, Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, Sarajevo ; Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, str. 247-263.
@inbook{inbook, author = {Barbari\'{c}, V.}, year = {2017}, pages = {247-263}, keywords = {secondary (new) iotation, Matija Divkovi\'{c}, Besjede ('Sermons'), historical sociolinguistics, textual criticism, publication practice, orthography, non-fused pronunciation}, isbn = {978-953-169-383-7}, title = {Secondary Iotation as Expressed in the Publication Practice of Divkovi\'{c}'s Works, Namely his Sermons – an Interesting yet Solvable Problem}, keyword = {secondary (new) iotation, Matija Divkovi\'{c}, Besjede ('Sermons'), historical sociolinguistics, textual criticism, publication practice, orthography, non-fused pronunciation}, publisher = {Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, Sarajevo ; Hrvatska sveu\v{c}ili\v{s}na naklada, Zagreb}, publisherplace = {Sarajevo – Zagreb} }