Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Vukovarska bolnica svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka (CROSBI ID 15794)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena) | domaća recenzija

Lučić, Ivica Vukovarska bolnica svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka. Zagreb: Hrvatska liječnička komora ; Hrvatski institut za povijest, 2017

Podaci o odgovornosti

Lučić, Ivica

hrvatski

Vukovarska bolnica svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka

Širi prostor dunavsko-savskoga međurječja, a u tom sklopu onda i Vukovar, bio je još od srednjega vijeka stjecište pripadnika različitih etničkih zajednica, naroda, kultura i religija. U novije vrijeme, u XIX. te poglavito u XX. stoljeću, njegov je razvoj bitno uvjetovan i obilježen hrvatsko-srpskim odnosima. Borba za nacionalnu afirmaciju tijekom “proljeća naroda” 1848. dovela je do nacionalnoga sukoba, koji se artikulirao kao suprotnost između postojećega koncepta Vukovara kao sjedišta Srijemske županije unutar Trojedne Kraljevine (Dalmacije, Hrvatske i Slavonije) i Vukovara kao perifernoga grada unutar upravo samoproglašene Srpske vojvodine. Borba za Vukovar i Srijem između Hrvata i Srba vodila se od tada punih 150 godina, sve do siječnja 1998. i dovršetka procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja. Poprimala je različite oblike i vođena je nejednakim intenzitetom. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro- Ugarske Monarhije osnovana je jugoslavenska država pod vlašću srpskoga kralja. U toj se državi vlast temeljila i održavala na ideji srpske hegemonije, a podrazumijevala je diktaturu obilježenu represijom, pa i državnim terorom. Na hrvatski zahtjev za ravnopravnost, iskazanu kroz potvrdu identiteta i slično, odgovoreno je nasiljem, pa i ubojstvom hrvatskih zastupnika u Skupštini. U takvu društvenom i političkom okruženju nastao je prostor za djelovanje dviju revolucionarnih organizacija koje su bitno utjecale na daljnji društveni i politički razvoj: Komunističke partije Jugoslavije i Ustaše – hrvatske revolucionarne organizacije. Obje su dobile priliku uspostaviti državu i preuzeti vlast, ali su tu priliku upropastile totalitarnim ambicijama obilježenim brutalnim zločinima i masovnim kršenjem ljudskih prava. Iza sebe su ostavile stotine tisuća mrtvih. Ustaše su na vlasti proveli četiri, a jugoslavenski komunisti 45 godina. Prvi su na vlast došli uz pomoć njemačkih i talijanskih, a drugi uz pomoć sovjetskih i britanskih tenkova. Ni jedni ni drugi nisu dobili demokratsku legitimaciju za vlast, nego su je temeljili na revoluciji, na nacionalnim odnosno socijalnim interesima, kako su ih oni tumačili, i preuzeli je uime nacije odnosno klase. Time je hrvatsko-srpski sukob, stjecajem povijesnih okolnosti, u sklopu europskih i svjetskih kretanja dobio šire ideološko značenje. Političko propagandnim djelovanjem jugoslavenskoga režima sama ideja hrvatske slobode i neovisnosti povezana je s fašizmom, a ideja jugoslavenske federalne države s nedemokratskim komunističkim režimom na vlasti označena je “antifašizmom”. Početkom devedesetih godina, nakon pada europskih komunističkih režima, pružila se prilika za demokratski razvoj jugoslavenske države i republika koje su je činile. Tražio se kompromis, ali za to nije bilo demokratskoga potencijala. Građansko društvo u temelju je uništeno, a ono socijalističko bilo je militarizirano, u smislu kadrovskoga potencijala devastirano, korumpirano i nesposobno prilagoditi se novoj situaciji. Umjesto gradnje nepoznate i neizvjesne budućnosti prevladavao je povratak u “poznatu” i “herojsku” prošlost, odnosno u njegovu mitsku sliku koju je režim izgradio. Na hrvatske zahtjeve za samostalnu demokratsku nacionalnu državu srpsko-jugoslavensko vodstvo odgovorilo je poticanjem pobune Srba u Hrvatskoj, stvaranjem novih “srpskih vojvodina”, odnosno “autonomnih oblasti” i konačno brutalnom vojnom agresijom na Republiku Hrvatsku s ciljem nasilne promjene demokratski izabrane vlasti i dokidanja njezine državnosti. Agresija u kojoj su sudjelovale brojne postrojbe Jugoslavenske narodne armije ojačane srpskim paravojnim četničkim formacijama tumačena je s pozivom na već otrcani mit naslijeđen iz socijalizma i ponovno je prikazana “antifašističkom” borbom. Suprotno tome, hrvatska je demokratska vlast nazivana “fašističkom”, kao i hrvatske oružane snage. No starom mitu istekao je “rok trajanja”. Zločini koje su počinile snage Jugoslavenske narodne armije i njima pridružene srpske paravojne postrojbe bili su takva opsega i toliko brutalni da se nisu mogli sakriti pod okrilje starih pripovijesti niti pripisati hrvatskoj strani, koliko god su to pokušavali. Posebno težak zločin počinili su nad ranjenicima iz vukovarske bolnice. Spriječivši djelatnike Međunarodnoga Crvenoga križa da u skladu s međunarodnim konvencijama i sporazumom s hrvatskom Vladom preuzmu bolnicu i zaštite ranjenike i osoblje, pripadnici Jugoslavenske narodne armije odveli su ih na prethodno pripremljena stratišta i pobili. Po davno uhodanom propagandnom obrascu, liječnike iz bolnice koji su nadljudskim naporima liječili ranjenike svih nacionalnosti proglasili su “zločincima”, “fašistima” i protiv njih podignuli čitav niz optužbi i pokrenuli sudske procese. Koliko god to bilo mučno i teško za pogrešno optužene liječnike, pa i druge branitelje Vukovara, ti su procesi pokazali pravu sliku i karakter rata za Vukovar i Hrvatsku. Na kraju, hrvatsko-srpski rat nakon stoljeća i pol je završio. Nakon dvije propale Jugoslavije Hrvati i Srbi žive u svojim samostalnim nacionalnim državama, u kojima žive i pripadnici nacionalnih manjina. Suočavanje s prošlošću, koliko god bila teška, omogućit će joj da postane povijest, a poznavanje i razumijevanje povijesti može osigurati mir te pretpostavke za suradnju i dobre susjedske odnose.

Vukovar, bolnica, rat, Hrvatska

Knjiga je dvojezična, pisana je na hrvatskom i engleskom jeziku

engleski

Vukovar hospital a lighthouse in the historic storms of Eastern Croatia

nije evidentirano

Vukovar, Hospital, War, Croatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Hrvatska liječnička komora ; Hrvatski institut za povijest

2017.

978-953-7840-66-2

288

objavljeno

Povezanost rada

Povijest