nije evidentirano

U potrazi za "Drugim": Slika orijentalne žene u putopisima njemačkih autorica

U putopisnoj književnosti žena topos harema i orijentalnih žena predstavlja jedan od najznačajnijih obilježja imaginarnog Orijenta. Maštarije o zarobljenicama koje samo čekaju da seksualno zadovolje svog gospodara su samo neke od evropskih zamisli o haremu. Takve zamisli rezultat su upravo Šeherzadinih priča i bajki iz Hiljadu i jedne noći, koje su rasplamsale evropske predodžbe o haremu među književnicima tog vremena. Međutim, kako tvrdi Bullock, seksualne fantazije o sultanovom haremu također su proizašle iz srednjovjekovne kršćanske polemike protiv islama, kada se smatralo da islam propagira čulna zadovoljstva, višeženstvo, segregaciju, pokrivanje i razvod braka. (Bullock 2013: 66) Na osnovu toga, percepcija harema na Zapadu temeljila se uglavnom na pogrešnim tumačenjima i netačnim prikazima orijentalnih žena. Harem je percepiran kao mjesto slobode i zatočeništva, moći i nemoći, ali i mjesto u kojem su seksualnost, ljubav, zloba i intriga samo neke od glavnih tema. (Stamm 2007: 285) U analiziranim putopisima njemačkih autorica (Ide Pfeiffer Reise einer Wienerin in das Heilige Land (Putovanje jedne Bečanke u Svetu zemlju, 1844), Ide von Hahn-Hahn Orientalische Briefe (Orijentalna pisma, 1844), Marie Schuber Meine Pilgerreise über Rom, Griechenland und Egypten durch die Wüste nach Jerusalem und zurück vom 4.October 1847 bis 25. September 1848. (Moje hodočasničko putovanje od Rima, Grčke i Egipta kroz pustinju prema Jeruzalemu i natrag od 4. oktobra 1847. do 25. septembra 1848. godine, 1850) i Louise Mühlbach Reisebriefe aus Aegypten (Putnička pisma iz Egipta, 1871) posebna pažnja pri tome je usmjerena na prikazivanju razlike između Zapada i Istoka u smislu proizvođenja binarnih opozicija npr. Zapadnjaci- bijeli, napredni, sposobni, dok su Orijentalci tamnoputi, nazadni , nesposobni, tromi i sl. Na osnovu ovako uspostavljenih opozicija u radu se prikazuje kako takve opozicije neprestano priječe put heterogenosti i zadržavaju podjele na „mi“ i „oni“. Takvim primjerima pokazuje se kako su autorice analiziranih tekstova koristile susret sa stranom kulturom za kritičku procjenu vlastitog društva, s posebnim osvrtom na položaj žena u društvu, njihov identitet i ulogu. Pri tome se istražuje prikazivanje i percepcija orijentalnih žena, ali i institucija harema u središtu percepcije Orijenta.

harem ; orijentalne žene ; islam , Orijent, drugi

nije evidentirano