hrvatski

Modeli valorizacije kulturne baštine u održivom turizmu

Polazeći od recentnih strateških dokumenata međunarodnih organizacija u kulturi i turizmu autorice su istražile inovativne modele valorizacije i revitalizacije kulturne baštine u turizmu u kontekstu održivog urbanog razvoja, koji uključuje aktivni angažman lokalne zajednice i svih zainteresiranih dionika. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji omogućilo je valorizaciju jedinstvenog lokalnog kulturnog naslijeđa univerzalne vrijednosti kroz različite europske projekte i programe, koji osim regionalne i nacionalne, uključuju i transnacionalnu, europsku dimenziju zajedničke baštine. Pošto kulturni identitet Hrvatske, zbog specifične povijesti i zemljopisa, karakterizira izrazita regionalna raznolikost i multikulturalnost, pojedine slojeve i elemente baštine moguće je revitalizirati kroz međunarodne mreže i interdisciplinarnu suradnju eksperata iz šire regije. Kao prihvatljive modele autorice predlažu europske programe i projekte koji elemente zajedničke europske baštine i identiteta valoriziraju kroz održivi kulturni turizam, razvoj kulturnog poduzetništva i kulturnog menadžmenta: Europske kulturne rute, Europske prijestolnice kulture, European Heritage Label, Interreg Central Europe, Horizon 2020…Ukazuje se ujedno na potrebu poštivanja načela održivog razvoja uz upravljanje ključnim resursima na način da ekonomske, društvene i estetske potrebe lokalnog stanovništva i posjetitelja budu ostvarene tako da se sačuva socio-kulturni integritet, optimalno valorizira kulturna baština te održe osnovni ekološki procesi, biološka raznolikost i sustavi na kojima počiva život. Kao studija slučaja predstavit će se mogućnost revitalizacije kulturne baštine Pule i obližnjeg Brijunskog otočja, jedinstvenih kulturnih krajolika za koje još uvijek nisu pronađeni optimalni modeli održive valorizacije. Podsjetit će se na prethodne pokušaje uvrštenja antičke starogradske jezgre s Amfiteatrom na UNESCO-vu listu, kao i na aktualne inicijative za transnacionalnu nominaciju lokalnog fortifikacijskog sustava s ostalim utvrđenim gradovima bivše Austro-Ugarske monarhije. Pošto su recentna istraživanja pokazala da se radi o baštini koja svojim značajem znatno prelazi lokalne okvire, koja ima znatan razvojni potencijal i za čiju je valorizaciju neophodno međunarodno umrežavanje i prijenos znanja od iskusnijih europskih partnera, predstavit će se aktualni projekti vezani za mogućnost valorizacije austrougarskih fortifikacija kroz stvaranje transnacionalne mreže gradova s fortifikacijama Srednje Europe. Zajedničko istraživanje pokazalo je da se iz iskustava partnerskih institucija, primjerice, u Krakowu i Veroni, mogu preuzeti i primijeniti uspješni modeli valorizacije zajedničke (srednjo)europske baštine. Na sličan način moguće je kvalitetnije valorizirati i revitalizirati i baštinu iz antičkog (primjerice, arheološki parkovi) ili venecijanskog razdoblja (starogradske jezgre, kašteli) itd.

kulturna baština ; revitalizacija naslijeđa ; održivi razvoj naslijeđa ; turizam ; Pula

nije evidentirano