hrvatski

Suradnja između akademske zajednice i ljevaonica kao pokretačka sila za povećanje konkurentnosti - uloga Metalurškog fakulteta

U Republici Hrvatskoj potiču se povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva brojnim strateškim dokumentima poput strateškog i zakonodavnog okvira za jačanje konkurentnosti gospodarstva, sektorska specijalizacija Republike Hrvatske, poboljšanje poslovne klime i razvoj poslovne infrastrukture, promidžba i brendiranje prioritetnih sektora, promicanje Republike Hrvatske kao poželjne investicijske destinacije uz pro-aktivni pristup investicijama, podrška razvoju i primjeni novih financijskih mehanizama za podršku gospodarstvu, jačanje izvrsnosti industrije i poticanje suradnje javnog, privatnog i znanstveno- istraživačkog sektora za razvoj i primjenu inovacija i novih tehnologija. Znanstvene organizacije u Hrvatskoj posjeduju dobar znanstvenoistraživački potencijal i predstavljaju čvrstu osnovu za razvoj konkurentnog gospodarstva utemeljenog na inovacijama. Hrvatska srednja i velika poduzeća ulažu više od 90 % svih privatnih investicija u istraživanje i razvoj, od čega velika poduzeća ulažu najveći udio (više od 60 %), za razliku od mikro i malih poduzeća (nešto manje od 8 %). Zbog nedovoljne javne potpore znanstvenoistraživačkim aktivnostima i relativno niskog interesa poduzeća, ulaganja u razvoj istraživanja i inovacija proteklih godina stagniraju. Aktivnosti istraživanja i razvoja, uz ostale aktivnosti povezane s uvođenjem inovacija u poduzeća, neophodne su da bi hrvatsko gospodarstvo postalo konkurentnije putem rasta produktivnosti poduzeća, pristupanja novim tržištima s većom dodanom vrijednošću i naposljetku dovođenjem do održivog zapošljavanja u kontekstu oštrog globalnog natjecanja. Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu je jedina znanstveno-nastavna ustanova u Republici Hrvatskoj koja, poštujući kulturu kvalitete, na preddiplomskoj, diplomskoj, poslijediplomskoj i stručnoj razini pruža visokoškolsko obrazovanje iz područja metalurgije i industrijske ekologije, a organizacijom savjetovanja, seminara, radionica, javnih tribina i predavanja sustavno provodi program cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja i pruža potporu gospodarskim subjektima metalurške, metaloprerađivačke, brodograđevne i ljevačke industrije. Metalurški fakultet svoju djelatnost temelji na visokim akademskim i etičkim vrijednostima te doprinosu i odgovornosti prema društvu, svjestan svojih snaga i slabosti i uporan u suočavanju s poteškoćama. Fakultet je stožerno mjesto znanstvenoistraživačke i publicističke djelatnosti u području tehničkih znanosti - polje metalurgija, te pruža znanstvenu i stručnu potporu gospodarskim subjektima metalurške, metaloprerađivačke, brodograđevne i ljevačke industrije u Republici Hrvatskoj, što je posebno značajno nakon gašenja odgovarajućih industrijskih instituta. Sažeto, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu okosnica je i promotor metalurške struke u Republici Hrvatskoj. Relevantni dokumenti za promišljanje suradnje Metalurškog fakulteta i gospodarskih dionika iz područja metalne i metaloprerađivačke industrije su sljedeći: - Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020., 17. listopada 2014. ; http://www.mingo.hr/page/kategorija/industrijska -strategija-republike-hrvatske-2014-2020 - Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020., 17. prosinca 2014. ; http://www.mingo.hr/page/donesena-strategija- poticanja-inovacija-republike-hrvatske-2014-2020 - Strategija pametne specijalizacije ; - Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, 17. listopada 2014. ; https://vlada.gov.hr/strategija-obrazovanja- znanosti-i-tehnologije-nove-boje-znanja/151 ; - A European strategy for Key Enabling Technologies – A bridge to growth and jobs, European Commission, lipanj 2012. U Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014. – 2020., koju je donio Hrvatski sabor na sjednici od 17. listopada 2014., između industrijskih djelatnosti, koje se utvrđuju kao strateške djelatnosti u Republici Hrvatskoj, na drugom mjestu je C 25 - proizvodnja gotovih metalnih proizvoda. U Strategiji vrednovanja i rangiranja industrijskih poddjelatnosti, sve poddjelatnosti su podijeljene u pet osnovnih skupina. Lijevanje metala je svrstano u prvu skupinu tzv. pokretača, velikih izvozno orijentiranih poddjelatnosti koje ostvaruju pozitivan EBITDA pokazatelj (eng. Earnings Before Interest Tax Depreciation and Amortization, hrv. dobit prije kamata, poreza i amortizacije ; kao jedan od pokazatelja poslovne uspješnosti tvrtke) i zapošljavaju značajan broj zaposlenih. U Republici Hrvatskoj aktivno djeluje pedesetak ljevaonica s oko 3000 zaposlenih. Od ovih poddjelatnosti očekuje se da ostvaruju veće stope rasta i zapošljavanja od kretanja BDP-a, odnosno preko 5 %, koji se temelji prvenstveno na povećanju izvoza. Isto tako, prema analizama nezavisnih ekonomskih stručnjaka, Sisak bi trebao tražiti svoj industrijski razvoj preko metalne i metaloprerađivačke industrije kroz razvoj malih metalurških pogona sa specifičnim proizvodima, mini-postrojenja s relativno niskim investicijskim i pogonskim troškovima. Glavna snaga proizvodnje metala i metalnih proizvoda u zemljama Europske unije zasniva se na proizvodima visoke kvalitete, inovativnim proizvodima i tehnološkom razvoju te učinkovitosti i iskustvu. Budući da je hrvatsko tržište premalo za značajniji rast proizvodnje, poduzeća iz promatrane djelatnosti prvenstveno moraju usmjeriti svoje proizvodne kapacitete na zemlje Europske unije, što ujedno znači i povećanje razine produktivnosti imovine i radne snage, kako bi se moglo parirati stranoj konkurenciji. Konkurentnost je moguće temeljiti isključivo na suvremenoj tehnologiji, učinkovitim proizvodnim postupcima, ali isto tako i na visokokvalificiranoj radnoj snazi. Sve to zahtijeva infrastrukturu i obrazovne studijske programe koji trebaju težiti stjecanju prije svega praktičnih znanja i vještina. Jačanje znanstvenoistraživačke institucije i njenog rada može pozitivno utjecati na transfer znanja i tehnologija prema svim zainteresiranim dionicima. Suvremena proizvodnja odljevaka nezamisliva je bez implementacije novih strategija i koncepcija. U ljevačkoj industriji najviše se ističu koncepcije: “Near net shape castings” – odljevci s gotovo konačnim dimenzijama, kod kojih nije potrebno provesti strojnu obradu nakon lijevanja ili je ona minimalna i “Right for the first time” – ispravno već po prvi puta, tj. koncepcija kvalitativnog managementa u smislu prevencije grešaka pretpostavljenoj detekciji, eliminaciji i popravljanju grešaka. Jedan od osnovnih ciljeva navedenih koncepcija je visoka iskoristivost materijala, uz što manji broj primijenjenih operacija u procesu oblikovanja. Svrsishodnost suradnje Metalurškog fakulteta i gospodarskih dionika ogledala bi se u ciljanim istraživanjima u razvoju materijala i transferu tehnologija prema partnerima iz realnog sektora od ideje do gotovog proizvoda.

akademska zajednica, gospodarski dionici, istraživanje i razvoj, transfer znanja i tehnologija, povećanje konkurentnosti

nije evidentirano