hrvatski

Kasnosrednjovjekovni gradovi i utvrde na prostoru današnje Hercegovine u svjetlu arheološko-topografskih istraživanja

U disertaciji su predstavljeni rezultati istraživanja kasnosrednjovjekovnih gradova i utvrda na prostoru današnje Hercegovine. Odabir teme leži u činjenici da je to bilo dosta zapostavljeno područje znanstvenog interesa tijekom posljednjih desetljeća, a čak i prije toga - jer je ta tematika većinom uključivana u djelomična istraživanja povjesničara, ili arhitekata, ali većinom ne-arheologa. Ideja rada temelji se na prezentaciji jednog drugačijeg pogleda na tu problematiku, sa stajališta arheološke struke. Moderna arheologija je sve više orijentirana prema novoj vrsti nedestruktivnih metoda istraživanja, kao solidne osnove za stvaranje baza podataka, koji mogu ponuditi dosta novih informacija o različitim lokalitetima, što se može koristiti za donošenje posve novih zaključaka. U ovom radu pokušalo se prikupiti sve moguće dostupne podatke o kasnosrednjovjekovnim gradovima i utvrdama u Hercegovini, od njihova spomena u povijesnim izvorima, preko izvješća koja su o njima donijeli prijašnji istraživači, i te su informacije kombinirane s onima koje je autorica sama prikupila. Korištene su sve nedestruktivne metode koje je autorica mogla koristiti s obzirom na svoje mogućnosti, te ih kombinirala s novim tehnologijama, tj. zračnim snimkama modernim pomagalima poput drona, koja su bila nedostupna u prošlosti. To joj je pomoglo pregledati i one lokalitete koji se ne mogu pregledati na drugi način (npr. zbog minskih polja zaostalih nakon posljednjeg rata na tom prostoru). Također, u proučavanju samih građevina korištene su metode arheologije arhitekture, u onom opsegu u kojem je to bilo moguće. To je uvelike pomoglo shvaćanju procesa koji su se dogodili u strukturama zidova kasnosrednjovjekovnih gradova i utvrda tijekom dugog perioda njihova postojanja. Istraživanje je provedeno primarno se koncentrirajući na arheološko-topografski pregled, tako da je glavni interes bio shvatiti gradove i utvrde u njihovom stvarnom okruženju, istražujući sačuvane toponime, položaje samih lokaliteta, u odnosu prema različitim prirodnim resursima, poput polja/pašnjaka, rijeka, te njihov odnos prema važnim srednjovjekovnim putovima, postojanje podgrađa, i trgova. Kroz sve to – autorica je pokušala razumjeti zašto su te strukture doista bile sagrađene, i – ono što arheologija uvijek čini – pokušala je razumjeti njihov utjecaj na život ljudi koji su živjeli unutar i izvan gradskih zidina. Došla je do zaključka da su srednjovjekovni gradovi koji se u radnji obrađuju na prvom mjestu predstavljali simbole snage i moći. Velikaši koji su ih posjedovali, predstavljali su svoje istaknuto mjesto u Društvu koristeći utvrđenja radi pokazivanja svoje moći i prava. Autorica je to utvrdila analizirajući topografsko-arheološku sliku svih dostupnih lokaliteta toga tipa u Hercegovini, a istraživanje je pokazalo da je većina gradova sagrađena na iznimno nedostupnim lokacijama, odnosno da su ciljano podignuti baš na određenom mjestu (bez obzira na to što su mogli imati isti stupanj sigurnosti na istaknutim, ali nešto nižim položajima). Osim toga često su korištene i prirodne istaknuto dominantne stijene, na koje su se izravno nadograđivale gradske kule, koje su koristile stijene radi učvršćivanja njihovih struktura i vidljivosti s velike udaljenosti. Odgovor na to može biti samo: simboličko značenje mjesta koje je izgledalo gotovo "na nebu" u očima onih koji su živjeli ispod i davali doprinose za potrebe velikaša. Tijekom ovog istraživanja autorica je još došla do spoznaje da je razvoj kasnosrednjovjekovnih gradova u Hercegovini izravno povezan s razvojem srednjovjekovne karavanske trgovine, koja je bila organizirana preko mreže srednjovjekovnih putova. Tako je spoznala da ključ razumijevanja samih gradova leži u proučavanju odnosa prema srednjovjekovnim putovima, ali također u proučavanju srednjovjekovnih trgova koji su bili smješteni na tim putovima i u podgrađima hercegovačkih srednjovjekovnih gradova. Kombinirajući povijesne podatke i rezultate istraživanja drugih autora sa svojim osobnim, uvidjela je da je najvažniji događaj kako za razvoj trgovine, tako i za razvoj srednjovjekovnih putova i gradova, zapravo razvoj srednjovjekovnih bosanskih rudarskih središta, koja su odigrala važnu ulogu u razvoju ekonomskog prosperiteta cjelokupnog prostora današnje Bosne i Hercegovine. Na kraju, može se reći da je autorica uspjela prikupiti i napraviti reviziju svih hercegovačkih kasnosrednjovjekovnih gradova i utvrda (autorici dostupnih) na jednom mjestu, te upoznati i prezentirati njihovo trenutno stanje očuvanosti, njihovu dostupnost posjetiteljima, i eventualnu potrebu za konzervacijom i restauracijom. Također, napravljena je solidna baza podataka za buduća arheološka istraživanja.

srednjovjekovna arheologija, srednjovjekovni gradovi i utvrde, srednjovjekovni putovi, povijest Hercegovine

nije evidentirano