hrvatski

Izvori soli i šećera u prehrani studentske populacije Sveučilišta u Mostaru

UVOD: Prekomjeran unos energije i različitih nutrijenata jedan je od čimbenika kroničnih nezaraznih bolesti. Suvremene prehrambene navike dovele su do toga da je dnevni unos soli hranom viši od preporučenoga. Veći dio soli unosi se konzumacijom gotovih i polugotovih jela (tzv. skrivena sol). Najčešće se uz slanu hranu konzumiraju zaslađeni napitci koji sadrže velike količine dodanog šećera (tzv. skriveni šećer). Cilj rada bio je među studentima Sveučilišta u Mostaru utvrditi učestalost konzumacije odabranih vrsta hrane i pića te koji su od njih najznačajniji izvori soli i šećera. ISPITANICI I METODE: Istraživanje je provedeno prema načelima presječnog. Obuhvaćeno je 146 studenata uz jednaku zastupljenost oba spola. Podaci su prikupljeni primjenom jednokratnog anonimnog upitnika a sudjelovanje u istraživanju bilo je isključivo na dobrovoljnoj bazi. Upitnik je pored općih podataka o ispitaniku i prehrambenim navikama obuhvatio i podatke o učestalosti konzumacije odabranih vrsta hrane i pića. REZULTATI: Prikupljeni podaci obrađeni su primjenom tabličnog alata Excel te izraženi na cjelokupnu ispitivanu populaciju te podskupine obzirom na spol i status uhranjenosti. Obzirom da najveći dio ispitivanih studenata (49 %) svakodnevno doručkuje pri čemu su peciva i sendviči (52 %) te žitarice za doručak (26 %) najčešće zastupljeni upravo oni su utvrđeni i kao najznačajniji izvori soli, odnosno šećera, u svakodnevnoj prehrani. Uz njih, odnosno njihove sastavnice, značajan doprinos unosu soli utvrđen je i za tzv. brzu hranu, dok je znajačajan utjecaj na ukupan unos šećera utvrđen za pudingK ZAKLJUČAK: Obzirom da se većina ispitanika izjasnila da konzumira umjereno slanu hranu a rezultati ukazuju na povećan unos soli evidentno je da je percepcija ispitanika iskrivljena te je potrebno provesti edukaciju studenata o izvorima skrivene soli.

sol, šećer, studentska populacija, prehrambeni unos, prehrambeni izvori

nije evidentirano