hrvatski

Thomas Graham Jackson u Dubrovniku

Thomas Graham Jackson u Dubrovniku Dubrovačko poglavlje u kapitalnom djelu T. G. Jacksona o baštini istočnojadranske obale obuhvaća stotinjak stranica u drugom tomu. Nakon povijesnog pregleda razvoja Dubrovnika autor se fokusira na najznačajnije arhitektonske sklopove unutar zidina grada - započinje građevinama Sv. Jakova na Pelinama i Sv. Stjepanom, potom najviše pažnje posvećuje Kneževom dvoru, katedrali, opisujući i riznicu, zatim Sponzu, Dominikanski i Franjevački samostan, crkvu Sv. Vlaha, Orlandov stup i crkvu na Dančama. Odlazi i na otok Lopud te prenosi sakralnu arhitekturu otoka. Za svoje obilaske pomno je pripremljen, referira se na recentnu literatutu G. Wilkinsona, J. M. Nealea, A. Evansa, De Diversisa u Brunellijevom izdanju, Patona te Eithelbergera, a poznaje i djela dubrovačkih autora A. Kaznačića i G. Gelcicha, koji mu je bio vodić te mu se autor u predgovoru posebno zahvaljuje. Autorove obzervacije Dubrovnika tipični su refleks duha 19. stoljeća, zadovoljnog sačuvanom slikom srednjevjekovnog grada, bez obzira na velike devastacije grada u baroknom potresu. Grad uspoređuje sa dalmatinskim gradovima Splitom i Zadrom, ali i drevnim rivalom Venecijom pronalazeći brojne sličnosti s njenim glavnim trgom pred duždevom palačom. Jacksonovo djelo obiluje dragocjenim opisima onodobnog Dubrovnika, najstaknutijih građevina, te minucioznim opisima i crtežima ostavlja važan document vremena. No, ne zadržava se samo na tragovima prošlosti, već opisuje i suvremeni život Dubrovnika, vrevu i živopisne kostime njegovih ulica, donoseći i niz korisnih savjeta budućim putnicima o smještaju, prijevoznim sredstvima, hrani i domaćinima te je djelo svojevrsna kombinacija putopisa i znanstvene literature pa je time postalo nezaobilazno štivo o Dubrovniku 19. stoljeća.

Thomas Graham Jackson, Dubrovnik, 19. st.

nije evidentirano