hrvatski

Vrč i šalica: Filozofijska vivisekcija problemâ odgoja i obrazovanja

U prvom poglavlju, naslovljenom Perspektive filozofije odgoja, nastojali smo donijeti pregled područja filozofije odgoja i neke od najvažnijih pojmova vezanih uz problematiku učenja i obrazovanja kako tu djelatnost vide oni koji se bave filozofijom. Osim razlaganja temeljnih problema filozofije odgoja, ukazivanja na osobe koje su se njome bavile, ukazivanja na pojedine probleme i nedoumice, nastojali smo odabranim tekstovima ukazati na značaj i posebnost filozofijske rasprave o problemima odgoja i obrazovanja te ujedno ukazati na problematičnost svakog misaonog nastojanja i ranjivost fenomena znanja koji nastaje kao rezultat misaonog nastojanja. Tekstovi koje smo izabrali imaju zadaću, osim informativnih dimenzija, ukazati i na problematičnost misaonog djelovanja i proturječja koja se rađaju kad se bavimo bilo kojim područjem, a navlastito odgojem. U drugom poglavlju, nazvanom Temeljni pojmovi filozofije, nastojali smo prikupiti tekstove koji kazuju nešto o karakteru filozofijskog mišljenja ; time smo, mislimo, učinili korak naprijed u odnosu na pozicije ocrtane u prethodnom poglavlju. Htjeli smo odabranim tekstom uputiti na problem mišljenja, kako ga vidi filozofija, te pokazati temeljne pojmove i pravce filozofije. Ovim potonjim htjeli smo osigurati pojmovni i vremenski okvir za daljnju raspravu o filozofiji i odgoju. Uvide ocrtane ovim nastojanjima pokušali smo oprimjeriti kroz misao dvaju, možda i najvećih umova čovječanstva ; Sokrata i Platona. Razlozi tome su mnogovrsni no spomenimo samo dva. Prvi je vezan uz sokratovsko razumijevanje dijaloga kao temeljnog modela komunikacije među ljudima, dakako one komunikacije koja nije samo usmjerena na prenošenje informacija nego prije na rast i primjereno oblikovanje i samooblikovanje ljudskog bića. Drugi razlog, onaj koji se tiče Platonova mišljenja, vezan je uz značaj Platonova mišljenja za razvoj cjelokupne filozofije kao i za Platonove uvide vezane uz problem ideja, duše, te odnosa pojedinca i zajednice. Čini nam se značajnim ovo istaknuti budući da je upravo to najbolja platforma za proučavanje fenomena društvenosti čovjeka i oblikovanje građanskih modela zajedničkog života ljudi. Treće poglavlje, naslovljeno Filozofija u društvenom okružju, sadrži tekstove kojima smo htjeli temeljne informacije o problemima političkoga, dakle onim problemima koji se javljaju kada nastojimo objasniti fenomene zajedničkog života ljudi, problemima koji nastaju u oblikovanju konkretnih institucija društva, nastanku fenomena ljudskih prava, njegova društvenog razastiranja i obveze uočavanja odnosa problematike prava i odgoja, barem u kontekstu našeg razumijevanja filozofijskih nastojanja. Ovdje su prisutna još dva problema, problem odgovornosti i problem tolerancije. Oba su konstitutivno značajna za stvaranje kvalitetnih uvida u ulogu odgoja u životu čovjeka. Sljedeće poglavlje, naslovljeno Odgoj kao tema filozofije, donosi konkretne uvide u problematičnost razumijevanja fenomena odgoja u filozofijskom mišljenju. Ovdje se kroz odabrane tekstove želimo približiti razumijevanju problema vrijednosti posebno uzevši u obzir odnos prema stvaralaštvu, otuđenju, manipulaciji i izgradnji osobnosti. Ovo nas dovodi u predvorje značajne teme, problema autoriteta, koju kroz odabrani prilog nastojimo promisliti u kontekstu čovjekove društvenosti i imperativa očuvanja individualnosti. Čini se primjerenim zaključiti da su oba pola konstitutivno važna za osmišljeno djelovanje na planu odgoja. U sljedećim prilozima htjeli smo dotaći probleme dijaloga, posebno razumijevanje fenomena dijaloga iz kršćanske perspektive. Također, važan problem ovog sklopa je problem uloge žene u odgoju i učiteljskoj i odgojiteljskoj djelatnosti. Nadalje, ovdje nastojimo osvijetlili problematiku odgoja iz umjetničke perspektive te prikazati fenomen igre i njegovu ulogu u događanjima odgoja. U ovom kontekstu nastojimo prikazati i problematiku filozofije za djecu posebno u odnosu na vrlo značajno područje integrativne bioetike. Smatramo da smo ovim tekstovima u dovoljnoj mjeri ocrtali područja rasprave o odgoju posebice vodeći računa o filozofijskoj dimenziji rasprave. U posljednjem poglavlju, naslovljenom Kritika sustava obrazovanja, pokušali smo dati neke temeljne uvide vezane uz probleme suvremenog akademskog obrazovanja. U ovoj uvodnoj riječi do sada smo pod terminom odgoj razumijevali i djelatnost odgoja/odgajanja i fenomene obrazovanja, pa čak i sustave obrazovanja. Treba konstatirati da u odgojnim raspravama sintagma »odgojno-obrazovno« često puta ostaje nedovoljno rasvijetljena i nije moguće, posebice to nije zadatak ovih stranica, sasvim rasvijetliti slojeve i proturječja, ili pak esencijalnu, upravo nužnu, sklopovitost sadržaja te sintagme. Naša nastojanja oko filozofijskog promišljanja o ovim temama moraju uzeti u obzir i činjenicu da se ove rasprave o odgoju odvijaju unutar akademskog procesa obrazovanja, pa tako moraju reflektirati i o problemu sustava i sustavnosti obrazovanja. U tom pogledu u posljednjem poglavlju nastojimo istaknuti neka proturječja obrazovnog sustava, kako na društvenoj i ekonomskoj razini, tako i na etičkoj razini. U konačnici nastojimo ukazati na problem odnosa pojedinca i sustava u kontekstu rasprave o obrazovanju, te problematici uloge filozofije u događanjima obrazovanja.

Filozofija, obrazovanje, odgoj, dijalog, demokracija

nije evidentirano