hrvatski

Zdravstveno ekološki aspekti razvoja golf turizma u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

UVOD: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine predstavlja cjelovit konceptualni okvir koji omogućava koordinirano djelovanje nositelja i sustavno usuglašavanje mjera turističke politike, cjelovito razumijevanje ključnih pravaca razvoja hrvatskog turizma kao preduvjeta privlačenja interesa potencijalnih domaćih i stranih ulagača, te ciljano usmjeravanje razvojno-investicijskog procesa i efikasno povlačenje sredstava Europskih fondova. U podsegmentima turističke ponude koji se u Strategiji razvoja turizma RH do 2020. označavaju kao „podsegmenti s izraženom perspektivnom razvoja“, pored zdravstvenog turizma, cikloturizma, gastronomije i enologije, planinskog i ruralnog turizma i ekoturizma ističe i golf turizam. Ekspanzija razvoja golf turizma u regiji vidljiva je i kroz činjenicu da se na listi kapitalnih investicijskih projekata za Federaciji Bosne i Hercegovine uz sektore poljoprivrede, energetike, industrije, prometa, turizma i zaštite životne sredine nalaze se i golf tereni u Mostaru. Budući da se pri odabiru lokacija i tijekom izrade obaveznih Studija utjecaja na okoliš ne provodi povezivanje i procjena negativnih utjecaja zahvata u prostoru na krajobraz, staništa i okoliš promatran kroz floru i faunu sa nedvojbenim i zdravstveno ekološkim posljedicama po lokalno stanovništvo i širu zajednicu, nužan je princip predostrožnosti prema izgradnji golf terena. CILJ: Cilj rada je, sa zdravstveno ekološkog i bioetičkog aspekta, analizirati negativne posljedice izgradnje golf resorta na okoliš i osvijestiti potencijalne zdravstveno ekološke učinke, te na temelju hrvatskih iskustava ukazati na potrebu izuzetnog opreza prilikom odobrenja izgradnje golf terena u okolici Mostara radi cjelokupne zaštite doline Neretve. METODE: U radu su korišteni sekundarni izvori informacija koji su podvrgnuti postupcima indukcije i dedukcije, analize i sinteze, te metode komparacije, deskripcije i klasifikacije. REZULTATI: Rezultati pokazuju da svaka izgradnja golf terena izrazito doprinosi devastaciji krajobraza, a bioraznolikost životinjskih i biljnih vrsta postaje žrtvom profita investitora. S zdravstvenog ekološkog aspekta najvažnija je visoka potroš- nja vode za navodnjavanje golf terena i u pratećim objektima, uz negativne posljedice smanjenja rezervi podzemne pitke vode u izvorištu te bioakumulacija umjetnih gnojiva, potom pesticida, insekticida i herbicida sustavno korištenih u okolišu golf resorta. Zbog navedenog prilikom izrade studija utjecaja na okoliš mora se u timove koji izrađuju studije utjecaja na okoliš uključiti i zdravstveno ekološke stručnjake kako bi se izbjegle trajne i nesagledive štete i opterećenje okoliša. ZAKLJUČAK: Zaključak rada opravdava argumente ekoloških aktivista i filozofska razmatranja bioetičkih skeptika koji smatraju da je cijena koju plaća okoliš i rizik po lokalnu zajednicu prevelik u odnosu na korist dobivenu kroz razvoj golf turizma. Iskustvo Hrvatske mora biti važno i za područje Bosne i Hercegovine, posebno dijelova uz dolinu hercegovačkih rijeka i plodnog tla korištenog u vinogradarstvu, te za uzgoj agruma, voća i povrća, budući da šteta nanesena okolišu i opasnosti po zdravlje lokalnog stanovništva definitivno ne opravdava klijentelizam i pogodovanje financijskom probitku uskog kruga investitora u izgradnju golf terena kao izgovora za apartmanizaciju prostora.

Bioraznolikost, pesticidi, voda, održivi razvoj, javno zdravstvo, golf turizam

nije evidentirano