Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Semantika javnog diskursa: Biti ili ne biti politički korektan? (CROSBI ID 655115)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Granić, Jagoda Semantika javnog diskursa: Biti ili ne biti politički korektan? // Jezici i kulture u vremenu i prostoru 7: sažeci // Langues et cultures dans le temps et dans lʼespace 7: Abstracts // Languages and Cultures in Time and Space 7: Abstracts / Gudurić, S. ; Kavgić, A. (ur.). Novi Sad, 2017. str. 31-31

Podaci o odgovornosti

Granić, Jagoda

hrvatski

Semantika javnog diskursa: Biti ili ne biti politički korektan?

Demokratizacija javnog diskursa uvelike je pridonijela dokidanju nekih sistemskih jezičnih pravila i brisanju razlika između privatnog i javnog. U nekim je situacijama taj veći stupanj demokratizacije javnosti polučio obrnut efekt – smanjenu komunikacijsku učinkovitost ili komunikacijski nesporazum. Različiti jezični i komunikacijski postupci, među kojima su, dakako, i semantički pomaci, pokazuju novi smjer javne komunikacije i, indirektno, njezin učinak na sve sudionike govornog čina i na sam komunikacijski kontekst. Demokratizacija javnosti podrazumijeva političku korektnost (multikulturalizam) koja bi trebala dokinuti bilo koji oblik verbalne ili neverbalne marginalizacije i stigmatiziranja nekih društvenih grupa. Brisanje poruka i isključivanje govornika u medijskom diskursu, koji za ostvarenje svog komunikacijskog cilja ne koriste primjerene strategije i jezične sadržaje, ne dokidaju različitost, nego primarno potiru govor mržnje. Međutim, takve zabrane nerijetko postaju kontraproduktivne jer potiču stvaranje paralelne, latentne javnosti koja postavlja pitanje granice između slobode govora i govora mržnje. To je posebno teško odrediti u javnom diskursu različitih aktera koji su, uza sve ostale razlike, definirani i različitim kulturnim prostorima pa stoga i na različite načine percipiraju (i denotiraju i konotiraju) jedan te isti znak. Politička korektnost – koja se ogleda u dekonstrukciji pojmova, u njihovoj releksikalizaciji, u novogovoru – neke manjinske grupe prikazuje u boljem ili gorem svjetlu, pa u tome ima i pretjerivanja i olakog etiketiranja (govor mržnje s obrnutim predznakom). Ipak, semantika neke riječi, njezin smisao i njezino značenje uvjetovani su ponajprije dinamičkim kontekstualnim modelima podložnim stalnoj reinterpretaciji i tumačenjima sudionika komunikacije, a koji su proizašli iz njihovih stavova, znanja i ideologija, ali ne i nužno izrečenih namjera.

javni diskurs, semantika, politička korektnost, kontekst

nije evidentirano

engleski

Public discourse semantics: To be or not to be politically correct?

nije evidentirano

public discourse, semantics, political correctness, context

nije evidentirano

Podaci o prilogu

31-31.

2017.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Jezici i kulture u vremenu i prostoru 7: sažeci // Langues et cultures dans le temps et dans lʼespace 7: Abstracts // Languages and Cultures in Time and Space 7: Abstracts

Gudurić, S. ; Kavgić, A.

Novi Sad:

978-86-6065-435-1

Podaci o skupu

Jezici i kulture u vremenu i prostoru 7 // Langues et cultures dans le temps et dans lʼespace 7 // Languages and Cultures in Time and Space 7

predavanje

18.11.2017-19.11.2017

Novi Sad, Srbija

Povezanost rada

Filologija