hrvatski

Naručitelji i izgradnja stambenih kuća i palača u Bakru 18. i početka 19. stoljeća

Početkom 18. stoljeća nastupio je novih zamah u razvoju Bakra kada se grad počinje širiti izvan gradskih zidina prema morskoj obali. Iako je urbanistički razvoj bio predodređen geomorfološkim uvjetima padine brijega, te je u prvo vrijeme došlo do formiranja nepravilnih ulica sa sporadično izgrađenim kućama, izgradnja je dosegla morsku obalu, duž koje se kuće podižu u pravilnoj regulacijskoj liniji, čime se naposlijetku formira lice grada prema moru. Arhitektura koja čini ove nizove većinom su stambene kuće iz 18. i prve polovine 19. stoljeća, a podiže ih bakarsko plemstvo i građanstvo, čiji je uspon upravo u tom razdoblju bio potaknut snažnom trgovačkom i pomorskom aktivnošću grada. Kao naručitelji se javljaju trgovci, obrtnici, kapetani i pojedini istaknuti plemići. I unatoč tome što gotovo cijeli korpus građevnog fonda tog razdoblja ostaje u okviru građanske arhitekture, javljaju se i primjeri reprezentativnog stanovanja pa uvjetno možemo govoriti i o palačama. Njihova je povijest danas posve nepoznata, a mnoge od njih nisu ni identificirane, no na temelju recentnih arhivskih i konzervatorskih istraživanja može se steći uvid u njihova nekadašnja prostorna i oblikovna obilježja. Nadalje, za neke je utvrđeno da su bile bogato opremljene zidnim slikama, što otvara nova pitanja o fenomenu razvoja građanskih kuća pa se stoga ovo izlaganje može smatrati tek uvodom u poznavanje stambene arhitekture Bakra u navedenom razdoblju.

arhitektura, 18. stoljeće, 19. stoljeće, barokna arhitektura, klasicizam, Bakar, kuće, palače, zidni oslik, naručitelji

nije evidentirano

engleski

Investors of the Town Houses and Palaces in Bakar in the 18th and the Turn of the 19th century

Početkom 18. stoljeća nastupio je novih zamah u razvoju Bakra kada se grad počinje širiti izvan gradskih zidina prema morskoj obali. Iako je urbanistički razvoj bio predodređen geomorfološkim uvjetima padine brijega, te je u prvo vrijeme došlo do formiranja nepravilnih ulica sa sporadično izgrađenim kućama, izgradnja je dosegla morsku obalu, duž koje se kuće podižu u pravilnoj regulacijskoj liniji, čime se naposlijetku formira lice grada prema moru. Arhitektura koja čini ove nizove većinom su stambene kuće iz 18. i prve polovine 19. stoljeća, a podiže ih bakarsko plemstvo i građanstvo, čiji je uspon upravo u tom razdoblju bio potaknut snažnom trgovačkom i pomorskom aktivnošću grada. Kao naručitelji se javljaju trgovci, obrtnici, kapetani i pojedini istaknuti plemići. I unatoč tome što gotovo cijeli korpus građevnog fonda tog razdoblja ostaje u okviru građanske arhitekture, javljaju se i primjeri reprezentativnog stanovanja pa uvjetno možemo govoriti i o palačama. Njihova je povijest danas posve nepoznata, a mnoge od njih nisu ni identificirane, no na temelju recentnih arhivskih i konzervatorskih istraživanja može se steći uvid u njihova nekadašnja prostorna i oblikovna obilježja. Nadalje, za neke je utvrđeno da su bile bogato opremljene zidnim slikama, što otvara nova pitanja o fenomenu razvoja građanskih kuća pa se stoga ovo izlaganje može smatrati tek uvodom u poznavanje stambene arhitekture Bakra u navedenom razdoblju.

architecture, 18th century, 19th century, baroque architecture, neo-classicism, Bakar, houses, palaces, wall painting, investors, donors

nije evidentirano