hrvatski

Donjokampanske biote formacije Gornji Humac otoka Brača

Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma (ADCP) egzistira kao izolirana od gornjeg trijasa do kraja krede. Iako je tektonski značajno dezintegrirana, ADCP je jedna od najbolje sačuvanih fosilnih karbonatnih platformi u svijetu. Na otoku Braču sačuvan je reprezentativan slijed gornjokrednih naslaga ADCP-a koje su podijeljene u šest formacija. Njihova starost najvećim je dijelom određena pomoću fosila bentičkih foraminifera, vapnenačkih algi i rudista. Starost formacije Gornji Humac određena je kao gornji turon–donji kampan. Započinje taloženjem onkolita Gračišće. Što se tiče okoliša taloženja za vrijeme onkolita Gračišće, iz restriktivnih uvjeta postupno dolazi do obogaćenja bentičkih organizama pri čemu se javljaju organizmi „K-strategije“ te i dalje prevladavaju uvjeti zaštićene karbonatne platforme što za rezultat daje litofacijese bogate muljem. Iznad onkolita Gračišće taloži se nekoliko tipova vapnenaca muljne osnove. Između različitih grupa fosilnih organizama, brojnošću i očuvanošću se ističu velike bentičke foraminifere te su one uz vapnenačke alge najznačajnije za određivanje starosti i stratigrafske podjele plitkomorskih karbonata na ADCP-u. Mikropaleontološkim analizama u 30-ak je preparata prepoznato 10 rodova, tj. 12 vrsta velikih bentičkih foraminifera koje se pojavljuju u gornjem dijelu formacije Gornji Humac, to su: Cuneolina pavonia, Dicyclina schlumbergeri, Moncharmontia apenninica, Moncharmontia compressa, Scandonea samnitica, Scandonea mediterranea, Murgella lata, Keramosphaerina tergestina, Accordiella conica, Braciana jelaskai, Cretaciclavulina gusici i Calveziconus lecalvezae. Određene foraminifere najčešće se nalaze u mikrofacijesima koji su prepoznati kao foraminifersko-peloidni vekston i pekston, nešto rjeđe foraminifersko-peloidni grejnston, istaloženi u uvjetima plitkog, zaštićenog dijela karbonatne platforme.

bentičke foraminifere, donji kampan, formacija Gornji Humac, otok Brač

rad je izrađen unutar okvira, planova i potreba projekta HRZZ IP-2014-09-9541