hrvatski

Kvantitativna analiza korištenja lijekova u pacijenata s posttraumatskim stresnim poremećajem u Hrvatskoj

Ciljevi: Glavni cilj ovog istraživanja je bio kvantificirati obrasce uzimanja lijekova u pacijenata s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) u Hrvatskoj. Analizirano je u kojoj mjeri su određeni lijekovi i skupine lijekova korišteni u skladu s važećim kliničkim smjernicama, a u kojoj mjeri su neadaekvatno, nedostatno ili pretjerano korišteni. Metode: Istraživanje je dalo podatke o 1) ukupnom godišnjem broju pakiranja psihotropnih lijekova distribuiranih pacijentima s PTSP-om 2.) prosječnoj godišnjoj potrošnji pojedinih lijekova po pacijentu s PTSP-om i 3.) ukupnoj promjeni u količini lijekova tijekom 11- godišnjeg razdoblja studije koja je izračunata za svaki lijek i terapijsku skupinu klasificirano prema Anatomsko-terapijsko- kemijskom klasifikacijskom sustavu (ATC) analizom longitudinalnih podataka. Rezultati: Najveća ukupna količina lijekova koju su uzimali pacijenti sa PTSP-om otpada na anksiolitike (233 842 pakiranja godišnje), nakon čega slijede antidepresivi (139 748 pakiranja godišnje), približno jednaka količina hipnotika i antipsihotika (približno 66 000 pakiranja godišnje) i konačno antiepileptici (22 620). Ako se analizira godišnja potrošnja lijekova iz pojedine terapijske skupne po jednom pacijentu, dobiju se rezultati da su pacijenti najviše ustrajavali u uzimanju anksiolitika (9, 31 pakiranja godišnje po pacijentu), zatim antiepileptika (7, 19), antidepresiva (6, 88), antipsihotika (6, 68) i konačno hipnotika (5, 56). Godišnja potrošnja lijekova po pacijentu je porasla u svim skupinama lijekova tijekom 11 godina. Istraživanje je pokazalo da su, na godišnjoj razini, pacijenti s PTSP-om popili najveću količinu alprazolama (111 292 pakiranja). Zaključak: Općenito, pacijenti s PTSP-om ne koriste lijekove na odgovarajući način. Neke terapijske skupine, osobito anksiolitici se pretjerano koriste, a neke kao što su antidepresivi, koji su prvi farmakoterapijski izbor u liječenju osoba s PTSP-om se nedostatno koriste. Uočeni porast potrošnje lijekova na godišnjoj razini je napredak u liječenju za određene skupine lijekova koji predstavljaju kroničnu terapiju, ali su veliki problem za lijekove koji se uopće ne bi trebali uzimati ili bi se trebali uzimati kratkoročno ili po potrebi kao što su npr. anksiolitici.

PTSP ; farmakoterapija ; obrasci

nije evidentirano