Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

ZADOVOLJSTVO MAJKI EDUKACIJOM O DOJENJU (CROSBI ID 244264)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Babić, Ilijana ; Šarić, Matea ZADOVOLJSTVO MAJKI EDUKACIJOM O DOJENJU // Primaljski vjesnik (Zagreb), 1 (2017), 23; 28-35

Podaci o odgovornosti

Babić, Ilijana ; Šarić, Matea

hrvatski

ZADOVOLJSTVO MAJKI EDUKACIJOM O DOJENJU

Uvod: Dojenje je vještina koju uče i majka i dijete, a pogreške znače da im treba malo vremena za uskladiti se. Uz dobru potporu, savjete i upornost, trud se isplati jer majka i dijete imaju priliku iskusiti jedan od najljepših osjećaja na svijetu, a za dijete i najzdraviji. Cilj: Utvrditi stupanj zadovoljstva majki edukacijom o dojenju, duljinu dojenja, razloge prestanka dojenja te izvor najbolje edukacije. Metode i obrada: Istraživanje je provedeno online anketom. Sudjelovanje je bilo dobrovoljno i anonimno. Ispitanici su bile majke – doilje, članice društvene mreže Facebook.com i to grupa Roda – Roditelji u akciji, posjetiteljice Facebook stranica Hrvatske komore primalja te Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2017. godine online anketom koja se sastojala od 12 pitanja. Za obradu je korištena deskriptivna statistika. Za određivanje srednje vrijednosti korišten je medijan. Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 1064 ispitanica. Ukupno 58 % ispitanica imalo je uspješan podoj u prvih sat vremena po porodu, 60 % ispitanica poticano je na dojenje od stane zdravstvenog osoblja rodilišta. Ukupno 66 % ispitanica još uvijek doji dijete, dok 34 % ispitanica ne doji više. Samo 4 % ispitanica navelo je da je odustalo od dojenja jer nije znalo kako dojiti dijete. Prosječna duljina dojenja je kod ispitanica je 13 mjeseci (0-48). Najučestaliji razlog prestanka dojenja su: zdravstveni razlozi - 27 %, nedostatak mlijeka - 21 %, dijete nije željelo više - 19 %. Najveći broj ispitanica (31 %) najzadovoljniji je informacijama dobivenima od grupa za potporu dojenja, zatim informacijama s interneta (26 %), patronažnim sestrama (12 %), majkama, bakama, prijateljicama (10 %), osobljem rodilišta (10 %), dok su najmanje zadovoljne informacijama, odnosno dobivene informacije su im najmanje pomogle iz ordinacije izabranog ginekologa. Zaključak: Unatoč impozantnom uzorku, kada je riječ o dojenju, istraživanje bi trebalo proširiti i napraviti na nacionalnoj razini. Budući je dojenje, možemo slobodno reći, od državnog interesa, potrebno je uključiti sve razine društva te uz donošenje strategija iznalaziti i načine kako da se poveća stopa dojene djece. Edukacija je polazište i osnovna intervencija kojom se osigurava dojenje te bi formalni načini edukacije trebali biti dostupniji trudnicama i majkama. Posjeti patronažnih sestara koje su prošle tečaj za savjetnicu dojenja, jačanje preventivne uloge djelovanja primarne zdravstvne zaštite te pružanje provjerenih i pravovremenih informacija ključ je uspjeha stvaranja zdravih temelja za početak novog života. Korištenje interneta i društvenih mreža bitno olakšava situaciju i komunikaciju s majkama što izravno doprinosi uspostavi i uspjehu dojenja.

edukacija, dojenje

nije evidentirano

engleski

SATISFACTION OF MOTHERS WITH BREASTFEEDING EDUCATION

nije evidentirano

education, breastfeeding

nije evidentirano

Podaci o izdanju

1 (23)

2017.

28-35

objavljeno

1848-5863

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti