hrvatski

Utjecaj neželjenih recesivnih mutacija na plodnost u populacijama goveda

U ovom radu obrađeni su najčešći nasljedni defekti goveda koji su nastali kao rezultat nepoželjnih mutacija, a imaju veliki utjecaj na plodnost plotkinja te vitalnost njihovih potomaka. Umjetno osjemenjivanje, koje je danas u širokoj upotrebi u stočarskim proizvodnjama svih razvijenijih zemalja svijeta rezultiralo je velikim iskorakom u stočarskoj proizvodnji širom svijeta zbog i omogućilo efikasnije provođenje i praćenje selekcije. Iako je korištenje umjetnog osjemenjivanja postignut značajan napredak u proizvodnji, pojavili su se određene nuspojave u vidu genetski poremećaja. Korištenjem sjemena bikova koji su nositelji određenih poremećaja, odnosno mutacija, defekt se lako i brzo širi u populaciji. Genetski defekti rezultat su pojačane selekcije koju je omogućilo umjetno osjemenjivanje. Naime kako bi se ciljano proizvodno svojstvo učvrstilo u populaciji koristila se metoda uzgoja u srodstvu. Takav uzgoj doveo je do povećanja stope inbreedinga u populacijama goveda. Kod životinja kojima su oba roditelja nosioci određenog defekta vrlo se često javljaju recesivni poremećaji kao što su: Kompleksna malformacija kralježnice (engl. Complex Vertebral Malformation), Brachyspina te niz drugih različitih defekata uzrokovanih mutacijama na određenim genima. Ove i mnoge druge mutacije, dovode do prisilnog izdvajanja iz proizvodnje, visoke embrionalne i fetalne smrtnosti, te rađanje avitalne teladi, a nerijetko i gubitka plotkinja što dovodi do visokih gubitaka u proizvodnji. Upravo zbog takvoga negativnog utjecaja na proizvodnju potrebno je posvetiti veliku pažnju kontroli elitnih bikova te daljnje razvijanje metoda identifikacije takvih defekata.

Nasljedne bolesti, inbreeding, recesivni genetski defekti, mutacije, CVM, Brachyspina, identifikacija genetskih defekta

nije evidentirano