hrvatski

Betinski težaci

Stanovnici Betine na otoku Murteru u ranom su se novom vijeku bavili uglavnom zemljoradnjom i stočarstvom. Njihov je zemljišni posjed u osvit 18. stoljeća proširen na susjedne otoke (Kornati) i kopno (Modrave). U tome se pak stoljeću formiraju bitne sastavnice betinskog identiteta. U prvom je redu to rasprostranjen, razmrvljen, ali i osebujan, zemljišni posjed. Današnji Betinjani mogu biti zahvalni svojim pretcima i na tomu što imaju jedan od najelegantnijih baroknih dalmatinskih zvonika koji daje pečat i uobličuje skladnu cjelinu njihove povijesne jezgre. U 18. su stoljeću postavljeni i temelji lokalnoj brodogradnji, koja je ubrzo, zahvaljujući useljenoj obitelji kalafata Filipija iz Korčule, prosperirala do regionalne prepoznatljivosti. Zvonik, s jedne strane, i brodograđevno umijeće, s druge, još su uvijek nosivi stupovi betinskog prostornog i duhovnog identiteta

Betina, otok Murter, 18. stoljeće, težaci, seoska zajednica

nije evidentirano