hrvatski

Drosophila melanogaster: modelni organizam za bazična i medicinska istraživanja

T.H.Morgan je početkom prošlog stoljeća počeo koristiti Drosophilu melanogaster kao modelni organizam koji omogućuje relativno lako, brzo, jeftino i kontrolirano znanstveno istraživanje u laboratorijskim uvijetima. Drosophila se koristi i danas kao jedan od najpogodnijih laboratorijskih organizama radi naknadno uočene visoke genske sličnost sa sisavcima. Dva pristupa zaslužna da je Drosophila postala modelni organizam bez premca su: genski probir i genski inženjering (metode integriranja željenih gena u genom). Genski probir primjer je genotipskog pristupa (engl. Forward Genetics), i služi za otkrivanje novih gena koji sudjeluju u određenom procesu, dok metode genskog inženjeringa koriste fenotipski pristup (engl. Reverse Genetics), kojim se definira funkcija novootkrivenh gena. Metode genskog inženjerstva, od kojih je najpoznatiji binarni izražajni sustav, omogućuju vrlo preciznu anatomsku i vremensku kontrolu nad genskom izražajnošću. Upotreba genskog inženjeringa omogućila je definiranje neuralnih mreža koje generiraju ponašanje kroz detaljnu analizu staničnog i ponašajnog fenotipa. Razumijevanje složenih obrazaca ponašanja proteklih je godina značajno uznapredovalo korištenjem optogenetskih pristupa te primjenom metode genskog uređivanja (engl. editing), CRISPR/Cas9. Radi genske homologije sa sisavcima, otkrića na Drosophili, lako se prevode na ostale organizme, te tako dovode do značajnih napredaka u razumijevanju bazičnih mehanizama funkcioniranja i raznih patološka stanja.

Drosophila ; ponašanje ; genetika ; metode genskog inženjerstva

nije evidentirano