hrvatski

Novi fragmenti o labinskoj novovjekovnoj prošlosti: Samanta Paronić, "Društvene prilike u labinskoj komuni u doba mletačke uprave", Zagreb 2016.

Posljednjih petnaestak godina istarsko se područje, iako ne baš svaki dio poluotoka podjednako, može pohvaliti nastankom mnogih lijepih i vrijednih monografija iz pera različitih stručnjaka, ne uvijek i neophodno profesionalnih znanstvenika, koji su zahvaljujući izvrsnom poznavanju problematike prostora s kojeg potječu rodom i/ili na kojem žive i rade, odlučili zabilježiti svoja sjećanja i saznanja i na taj ih način otrgnuti od budućeg zaborava koji bi tijekom vremena neizbježno uslijedio. Posebice su, pak, dragocjena nastojanja mladih istraživača koji se nakon (sada) petogodišnjeg studija povijesti požele baviti opsežnijim istraživačkim radom i proučavati bogatu istarsku povijest s različitih aspekata, sukladno s već postojećim metodološkim nastojanjima suvremene povijesne znanosti. Upravu u tu kategoriju spada i knjiga Samante Paronić, magistrice hrvatskog jezika i književnosti i povijesti koja se, slijedeći želju za istraživanjem prošlosti kraja iz kojeg potječe dio njezine obitelji, upustila u marljivu analizu arhivskih vrela i bibliotečnih priloga, pružajući time novi vrijedan doprinos proučavanju naše zavičajne prošlosti. Nakon prve knjige posvećene iseljavanju Barbanaca i Proštinara tijekom Prvog svjetskog rata, koji su po nalogu austrougarskih vlasti smješteni u različite logore u Ugarskoj, Austriji, Češkoj i Moravskoj (1914. – 1918.), Samanta Paronić ovaj se put opredijelila za starije razdoblje i proučila povijesne crtice o Labinu u mletačko doba. Knjiga započinje autoričinim Riječima zahvale (str. V.-VI.), uz konstataciju da zapravo predstavlja njezin prošireni diplomski rad obranjen u srpnju 2014. na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli pod mentorstvom prof. dr. sc. Slavena Bertoše. Knjiga je obogaćena s preko 470 bilježaka i četrdesetak slikovnih priloga te s popisom korištenih arhivskih i objavljenih izvora, literature i mrežnih stranica (str. 159.-167.), kao i kazalom osobnih imena (str. 169.-178.), a na kraju se nalazi i popis karata i ilustracija uvrštenih u knjigu te sažeci na stranim jezicima (engleskom, njemačkom i talijanskom). Autorica Samanta Paronić iskazala se kao vrsna poznavateljica labinske prošlosti, ali i kao darovita interpretatorica otkrivenih podataka. Knjiga zato predstavlja ne samo zanimljiv i važan prilog poznavanju gospodarske, društveno-demografske i crkvene povijesti Labina i njegovih žitelja, već i značajan znanstveni doprinos istarskoj i hrvatskoj historiografiji.

Labin, novi vijek

nije evidentirano