Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 903686

Gorski kotar, Lika, Krbava i Senj u 19. stoljeću


Holjevac, Željko
Gorski kotar, Lika, Krbava i Senj u 19. stoljeću // Temelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u „dugom“ 19. stoljeću / Švoger, Vlasta ; Turkalj, Jasna (ur.).
Zagreb: Matica hrvatska, 2016. str. 413-436


Naslov
Gorski kotar, Lika, Krbava i Senj u 19. stoljeću
(Gorski kotar, Lika, Krbava and Senj in the 19th Century)

Autori
Holjevac, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Temelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u „dugom“ 19. stoljeću

Urednik/ci
Švoger, Vlasta ; Turkalj, Jasna

Izdavač
Matica hrvatska

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
413-436

ISBN
978-953-341-029-6

Ključne riječi
Gorski kotar, Lika, Krbava, Senj, 19. stoljeće
(Gorski kotar, Lika, Krbava, Senj, 19th century)

Sažetak
Na početku 19. stoljeća Gorski kotar je pripadao Zagrebačkoj županiji, jednoj od tri županije Kraljevine Hrvatske ili civilne Hrvatske u uniji s Ugarskom i u sastavu Habsburške Monarhije. Gorski kotar bio je ujedno naziv jednog od šest kotara Zagrebačke županije. Između srednjega Pokuplja i sjevernoga Jadrana protezao se Karlovački generalat kao dio Vojne krajine, pograničnog prostora u hrvatskim i drugim habsburškim zemljama prema Osmanskome Carstvu. Gorski kotar je 1857. imao 32.578 stanovnika, a Karlovački generalat 274.799 stanovnika (od tog su broja na Ličku i Otočku pukovniju, zajedno s komunitetima Senjom i Karlobagom, otpadala 142.952 stanovnika). Modruško-riječka županija imala je 1890. ukupno 220.629 građanskih žitelja (od toga je u Gorskom kotaru popisano samo 48.098 građanskih žitelja), a Ličko-krbavska 190.978 građanskih žitelja. Naselja u Gorskoj Hrvatskoj bila su u 19. stoljeću mala s izrazitim seoskim obilježjima. U Gorskom kotaru su 1857. jedino Mrkopalj u kotaru Delnice, te Ravna Gora i Vrbovsko u kotaru Vrbovsko bili trgovišta. Istodobno su u Karlovačkom generalatu, ne računajući tri stožerna mjesta (Gospić, Otočac i Ogulin) kao pukovnijska trgovišta, postojala samo dva komuniteta, tj. vojno-krajiška grada: Senj i Karlobag. Ukidanjem kantonskog sustava 1800. u krajiškim pukovnijama Karlovačkog generalata iznova je uvedena jedinstvena vojna uprava. Sredinom 1807. potpisan je i objavljen Krajiški temeljni zakon, kojim su uređeni unutarnji, prije svega zemljišno-posjedovni, odnosi u Vojnoj krajini. Unutarnje ustrojstvo županija u Hrvatskoj i Slavoniji doživjelo je nekoliko promjena tijekom druge polovice 19. stoljeća, a posljednji je put uređeno Zakonom ob ustroju županija i uređenju uprave u županijah i kotarih u veljači 1886. godine. Osnovna, zapravo jedina, gospodarska djelatnost, kojom se u 19. stoljeću bavilo više od 90% stanovnika Gorske Hrvatske, bilo je poljodjelstvo. Stanovnici u Gorskoj Hrvatskoj pripadali su u 19. stoljeću katoličkoj ili pravoslavnoj (grkonesjedinjenoj ili grkoistočnoj) vjeroispovijesti. U 19. stoljeću otvarale su se i u pojedinim manjim mjestima u Gorskom kotaru pučke škole i postupno podizale školske zgrade, a učiteljsko osoblje pružalo učenicima osnovnu poduku u vjeronauku, čitanju, pisanju, računanju, crtanju i srodnim predmetima. Rad sadrži izvoran, sažet i cjelovit prikaz povijesti Gorske Hrvatske u 19. stoljeću s kritičkim pristupom i ocjenom, koji daje znanstveni doprinos u odnosu na ranije objavljene studije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Željko Holjevac, (231765)