hrvatski

Botanička obilježja, fitokemijski profil i biološki učinci vrsta roda Globularia L.

Vrsta Globularia alypum L. široko je primjenjivana biljna vrsta u narodnoj medicini mediteranskih zemalja i najbolje istražena predstavnica roda Globularia L. U okviru ovog doktorskog rada prvi je put provedeno opsežno usporedno istraživanje botaničkih obilježja, fitokemijskog profila i bioloških učinaka četiriju vrsta roda Globularia, koje je, uz vrstu G. alypum, uključivalo tri slabije istražene srodne vrste: G. cordifolia L. (G. cordifolia subsp. cordifolia (L.) Hayek), G. meridionalis (Podp.) O. Schwarz (G. cordifolia subsp. bellidifolia (Ten.) Wettst.) i G. punctata Lapeyr. Istraživanjem su obuhvaćeni uzorci 19 samoniklih populacija, sabrani u vrijeme cvatnje na području Hrvatske i okolice kroz više različitih sezona (do pet). U cilju procjene biomedicinskog potencijala slabije istraženih vrsta provedena je kvalitativna i kvantitativna kemijska analiza biološki aktivnih sastavnica primjenom različitih kromatografskih i spektroskopskih tehnika (TLC, HPLC-DAD-ESI-MS, LC- PDA-ESI-MSn, UV/Vis spektrofotometrija, GC-FID, GC-MS), a prikladnim metodama u uvjetima in vitro ispitani su odabrani biološki učinci prethodno utvrđeni kod vrste G. alypum (antidijabetski, antioksidativni, protuupalni, antimikrobni i citotoksični). Navedenim istraživanjima prethodila su temeljna botanička istraživanja na ekološkoj, morfološkoj, histološko-anatomskoj, citološkoj i molekularnoj razini, kojima se u kombinaciji s fitokemijskim istraživanjima pokušalo pridonijeti rješavanju taksonomskog spora oko razdvojenosti vrsta G. cordifolia i G. meridionalis. Sve četiri istraživane vrste pokazale su antidijabetski, antioksidativni, protuupalni, antimikrobni i citotoksični učinak u uvjetima in vitro, što je bilo moguće povezati s njihovim utvrđenim fitokemijskim profilima. Rezultati usporedbe fitokemijskog profila ukazali su na veću sličnost vrste G. punctata (podrod Globularia) s vrstom G. alypum (podrod Abolaria) od ostalih dviju vrsta (podrod Abolaria). Podjelu na podrodove nije podupirala ni usporedba histološko-anatomskih, molekularnih i fitokemijskih značajki, koja je ukazala na veću sličnost vrsta G. cordifolia i G. meridionalis s vrstom G. punctata. Također, kod uzoraka uključenih u ovo istraživanje nisu uočena karakteristična ekološka, morfološka, histološko- anatomska, citološka, molekularna ili fitokemijska obilježja koja bi podupirala razdvajanje na vrste G. cordifolia i G. meridionalis.

Globularia, biljni dijelovi, metode ekstrakcije, metanolni ekstrakti, ukupni fenoli, iridoidi, feniletanoidi, verbaskozid, flavonoidi, kondenzirane trjeslovine, eterično ulje, tandemska masena spektrometrija, svjetlosna mikroskopija, ESEM, 2C-vrijednost, broj kromosoma, ITS, rbcL, trnL-trnF, inhibicija α-glukozidaze, Hep G2, hiperglikemijski uvjeti in vitro, antioksidativni enzimi, glutation, DPPH, ABTS, inhibicija ciklooksigenaze-I, metoda difuzije, metoda mikrodilucije, MRSA, MDA-MB-231, A1235

nije evidentirano