hrvatski

Longitudinalno predviđanje kognitivnih funkcija starijih osoba

Novija longitudinalna istraživanja starenja uključuju praćenje kognitivnih promjena kao jednog od čimbenika prilagodbe na starenje, kvalitete i duljine života (Allerhand, Gale and Deary, 2014 ; National Institutes on Health, 2010). Važno je razumjeti normalne kognitivne promjene zbog njihove povezanosti sa svakodnevnim funkcioniranjem te zbog prepoznavanja patoloških promjena, prvenstveno demencije. Neovisnost u starijoj dobi podjednako je određena kognitivnim i tjelesnim sposobnostima. Postoje pokazatelji o pozitivnoj povezanosti između visoke razine ukupnog funkcioniranja i visoke razine kognitivnih funkcija. Malo je istraživanja u kojima je dublje ispitana ta povezanost u starijih osoba, osobito u Hrvatskoj (Despot Lučanin, Lučanin i Petrušić, 2010). Cilj prikazanog istraživanja bio je utvrditi psihosocijalne čimbenike koji omogućuju dugoročno predviđanje kognitivnih funkcija starijih osoba. Sudionici ovog istraživanja su osobe praćene u razdoblju od osam godina, uključeni u tri vremenske točke mjerenja: 2008., 2010. i 2016. godine. To je 138 osoba, korisnika 11 domova za starije osobe u Zagrebu, od čega 78% žena, u dobi od 69 do 100 godina, prosječno 84 godine (odnosno 56-96 godina, prosječno 79 godina u prvom mjerenju), pokretni i bez dijagnoze demencije. Mjerene varijable bile su: kognitivne funkcije, funkcionalna sposobnost, samoprocjena zdravlja, depresivnost, zadovoljstvo životom, socijalna participacija i sociodemografske karakteristike. Uvježbani intervjueri prikupili su podatke individualno strukturiranim intervjuom. Različiti modeli regresijskih analiza pokazali su da je opažanim skupom varijabli objašnjeno od 44% do 51% ukupne varijance kognitivnih funkcija u trećoj točki mjerenja. Značajni longitudinalni prediktori bili su iz prve točke mjerenja: kognitivne funkcije, funkcionalna sposobnost, socijalna participacija i dob. Značajni transverzalni prediktor u tre- ćoj točki mjerenja bila je funkcionalna sposobnost. Dobiveni rezultati mogu se primijeniti u prepoznavanju i modificiranju čimbenika povezanih s opadanjem kognitivnih funkcija u starijih osoba pomoću psihologijskih intervencija.

Stari ljudi, kognitivne funkcije, dobne promjene, longitudinalno istraživanje

Sažetak je dopstupan na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/8811/1/DRZB2017-Knjiga- Sazetaka.pdf