hrvatski

Izvori podataka o zadarskim svećenicima glagoljašima, njihovo povezivanje i vidljivost kroz portal Pisana baština i Leksikon pisane baštine

Digitalizacija nacionalne kulturne, osobito pisane baštine, područje je koje se ubrzano razvija jer se smatra važnim aspektom zaštite nacionalne kulturne baštine. Očuvanje zadarske pisane baštine, kao i njezina digitalizacija i dostupnost, preduvjet su njezina istraživanja, čiji rezultate pridonose boljem poznavanju zadarske, a tako i hrvatske, kulture, pismenosti, povijesti, jezika, religije, društvene i trgovinske povijesti, itd. Najvažniji alat koji služi za identifikaciju, pretraživanje i pristup digitaliziranom gradivu jest katalog, a njegove promjene u kontekstu primjene standarda semantičkog weba omogućuju bolje povezivanje podataka, odnosno njihovo povezivanje i kontekstualizaciju koja utječe na lakšu i bolju interpretaciju podataka iz toga gradiva i o njemu. Projekt Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom provodi se na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, u suorganizaciji s VESTIGIA institutom za istraživanje rukopisa Sveučilišta u Grazu, u Austriji i u suradnji s nizom hrvatskih i stranih ustanova i suradnika. Ciljevi projekta su raznorodni i obuhvaćaju uz istraživanje i digitalizaciju građe, prvenstveno glagoljske rukopisne, vezane uz zadarsko i šibensko područje, nadalje katalogizaciju građe u online katalogu čija izvedba je u skladu sa suvremenim standardima i omogućuje nesmetanu interoperabilnost metapodataka, odnosno povezivanje kataložnih zapisa s digitaliziranim sadržajima te pretraživanje prema više relevantnih kriterija i isporuku zapisa u druge nacionalne i strane portale kulturne baštine. U projektu sudjeluju znanstvenici s više odjela Sveučilišta u Zadru te znanstvenici iz drugih akademskih ustanova. Na temelju suradnje na projektu uspostavljene s Arhivom Zadarske nadbiskupije i Državnim arhivom u Zadru, u projekt je uključena i vrijedna zbirka glagoljskih kodeksa koji se čuvaju u Arhivu Zadarske nadbiskupije. Kodekse je u njihovom najvećem dijelu popisao mons. dr. sc. Pavao Kero i objavio tiskom, a dio ovog projekta čini i retrospektivna konverzija navedenih zapisa u online katalog. Uz to, mons. dr. sc. Pavao Kero istraživačima na projektu je ustupio i svoj rukopisni Biografski leksikon svećenika Zadarske nadbiskupije: 18. – 20. st.: građa. Rukopisni leksikon i tiskom objavljen Popis svakako su jedna od najznačajnijih djela objavljenih o zadarskom glagoljaštvu uopće, a prinos mons. dr. sc. Pavla Kere poznavanju zadarskog glagoljaštva time nemjerljiv. Projekt digitalizacije se oslanja na ta dva vrijedna izvora, Popisu i Biografskom leksikonu, te je s njima u središtu izrađen model izrade online kataloga i leksikona te bibliografije zadarske pisane baštine. U skladu s navedenim modelom, za svaki rukopis obuhvaćen digitalizacijom i obradom, istražit će se imena pisara, za što će prvenstveno poslužiti rukopisni Biografski leksikon, te rezultati znanstvenih istraživanja suradnika na projektu. U katalog će se uz svaki rukopis unijeti navedena imena, s naznakom da je riječ o pisarima. Ujedno, za svakog će se pisara izraditi autorizirani zapis. Autorizirani zapis sadržavat će jedinstveni oblik imena, identifikator potreban za daljnja semantička povezivanja te osnovne podatke o pisaru, kako se nalaze u leksikonu i na koncu bibliografiju radova u kojima se navedeni pisar spominje. Riječ je podacima koje će priskrbiti istraživači na projektu, na temelju svojih dosadašnjih istraživačkih rezultata ili tekućih istraživanja. Po potrebi, podacima se mogu dodavati i drugi, preuzeti iz drugih izvora, a bit će izrađeni u skladu s tehnologijom semantičkog weba kako bi se omogućilo njihovo daljnje povezivanje. Osim što će biti vidljivi uz svaki kataložni zapis, podaci o pisarima ujedno će, zahvaljujući integriranom portalu Pisana baština koji nastaje u okviru projekta, biti dijelom Leksikona zadarske pisane baštine koji se sastavlja u okviru projekta, a u sklopu kojeg će također biti dostupan bibliografski popis radova o navedenom pisaru. Dodavanjem posebnog koda svakom zapisu preuzetom iz Biografskog leksikona svećenika Zadarske nadbiskupije, omogućit će se da se naknadno, nakon unosa podataka o svim svećenicima, iz tako izrađene baze podataka mogu izdvojiti samo oni zapisi koji su preuzeti iz Biografskog leksikona, te će on, prema potrebi, moći biti otisnut ili objavljen u elektroničkom obliku. Povezivanjem podataka iz kataloga s autoriziranim zapisima za osobe, u ovom slučaju svećenike glagoljaše, korištenje rezultata znanstvenih istraživanja za izradu metapodataka, te prikazivanje podataka o svećenicima glagoljašima kao dijela kataloga i dodatno kao dijela Leksikona zadarske pisane baštine, omogućit će bolju vidljivost podataka o svećenicima glagoljašima te samim time i bolje poznavanje njihova prinosa zadarskom i hrvatskom glagoljaštvu. Povezivanje će biti ostvareno korištenjem strojnočitljivog formata UNIMARC za bibliografske i autorizirane podatke te standarda semantičkog weba, koji će biti pojašnjeni u izlaganju. Zaključno, prikazat će se primjeri takvih zapisa i model izrade Leksikona zadarske pisane baštine.

digitalizacija, digitalna humanistika, glagoljaštvo, pisana baština, organizacija informacija

nije evidentirano