Zbrinjavanje posliježetvenih ostataka uljarica procesom pirolize (CROSBI ID 415185)
Ocjenski rad | diplomski rad
Podaci o odgovornosti
Gelo, Iva
Jurišić, Vanja
hrvatski
Zbrinjavanje posliježetvenih ostataka uljarica procesom pirolize
Uslijed visoke potražnje za fosilnim, neobnovljivim izvorima energije i globalnim klimatskim promjenama, obnovljivi izvori energije predstavljaju sve veći interes javnosti. Jedan od obnovljivih izvora je biomasa koja predstavlja obilan izvor ugljika i sposobnost da se konvertira u prikladna kruta, tekuća i plinovita goriva. Cilj ovog rada bio je istražiti načine zbrinjavanja posliježetvenih ostataka soje i uljane repice, uzgojene u Republici Hrvatskoj, procesom pirolize. Analiza kemijskog sastava biomase istraživanih uljarica pokazala je varijacije u praćenim gorivim svojstvima. Za biomasu uljane repice dobivene su prosječne vrijednosti za sadržaj vode od 8, 83 %, pepela od 7, 4 %, koksa od 12, 36 %, fiksiranog ugljika od 5, 61 % te hlapivih tvari od 87, 64 %. Najzastupljeniji element je kisik s 49, 42 %. Za biomasu soje dobivene su prosječne vrijednosti za sadržaj vode od 7, 67 %, pepela od 5, 16 %, koksa od 13, 69 %, fiksiranog ugljika od 8, 93 % te hlapivih tvari od 86, 31 %. Najzastupljeniji element je ugljik s 46, 84 %. Nakon procesa pirolize analizirana su svojstva dobivenog biougljena. Podaci dobiveni u ovom istraživanju potvrdili su posliježetvene ostatke uljarica kao vrlo dobre sirovine za proizvodnju energije procesom pirolize.
posliježetveni ostaci, soja, uljana repica, piroliza, biougljen
nije evidentirano
engleski
Disposing postharvest remains of oilseeds via pyrolysis
nije evidentirano
postharvest remains, soybean, rapeseed, pyrolysis, biochar
nije evidentirano
Podaci o izdanju
39
27.09.2017.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Agronomski fakultet
Zagreb