hrvatski

Epidemiološke karakteristike botulizma u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1995. do 2015. godine

SAŽETAK Uvod: Botulizam je rijetka ali po život opasna intoksikacija uzrokovana neurotoksinima koje proizvodi bakterija Clostridium botulinum. Karakteriziran je ekstremnom slabošću i brzim zamorom poprečnoprugaste i glatke muskulature. Otrovi C. botulinum spadaju među najjače poznate otrove, mogu teško oštetiti živce i mišiće te već vrlo male količine toksina mogu biti smrtonosne. Klinički oblici botulizma uključuju botulizam prenesen hranom, botulizam rane, dojenački botulizam i botulizam nepoznate etiologije. Alimentarni botulizam nastaje nakon konzumacije kontaminirane hrane u kojoj je proizveden toksin, dok kod druga dva oblika C. botulinum stvara neurotoksin in vivo, u inficiranom tkivu, odnosno u debelom crijevu. Cilj rada je bio istražiti epidemiološke karakteristike botulizma u Republici Hrvatskoj u periodu od 1992. do 2015. godine: broj oboljelih i broj epidemija, zemljopisnu distribuciju botulizma, godišnje doba kada se bolest najčešće pojavljuje, dobnu i spolnu strukturu oboljelih kao i usporediti pojavnost bolesti u odnosu na druge europske zemlje. Pretpostavka je istraživanja da je u Republici Hrvatskoj tijekom posljednjih 20 godina došlo do smanjenja incidencije botulizma, kao i da R. Hrvatska još uvijek bilježi veće stope pobola od botulizma u odnosu druge zemlje EU. Rezultati: Tijekom razdoblja od 1995. do 2015. u R. Hrvatskoj registrirano je 79 oboljelih od botulizma, što čini prosječno 4 oboljela godišnje. Prosječna godišnja incidencija botulizma u navedenom razdoblju u Hrvatskoj bila je 0, 98 na milijun stanovnika. Najveći je broj oboljelih zabilježen 1998. i 2003. godine, kada je u RH prijavljeno po 13 slučajeva oboljelih od botulizma. U promatranom razdoblju najveći broj oboljelih zabilježen je u siječnju (14) i prosincu (12), a najniži u listopadu kada nije registriran niti jedan oboljeli. Većina oboljelih osoba bila je muškog spola (46 ; 58%), dok je udio žena u promatranom razdoblju bio (33 ; 42%). U sedam od deset epidemija botulizma kao vehikulum tj. hrana koja je uzrokovala bolest inkriminiran je pršut. Zaključak: Istraživanjem je potvrđeno smanjenje incidencije botulizma u R. Hrvatskoj. Usporedbom desetogodišnjeg razdoblja od 1995. do 2004. godine, u kojem je registrirano 56 oboljelih, s razdobljem od 2005. do 2015. godine kada je prijavljeno 23 oboljela, uočava se redukcija incidencije botulizma od 58%. Pretpostavlja se da je do smanjenja broja oboljelih od botulizma došlo prvenstveno zbog bolje toplinske obrade hrane, boljeg zdravstvenog nadzora procesa proizvodnje hrane te edukacije stanovništva. Ipak, u Hrvatskoj se još uvijek prijavljuju sporadična oboljenja, i to u osoba svih životnih dobi, a analiza podataka prikupljenih u epidemijama pokazuje da su suhomesnati proizvodi glavna inkriminirana hrana.

botulizam ; pobol ; smrtnost ; distribucija ; Hrvatska

nije evidentirano