hrvatski

Promjene obiteljske strukture na prostoru bjelovarske regije koncem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća: razlozi i posljedice

Obitelji, imovina i imovinske prakse predmet su istraživanja različitih znanstvenih disciplina, a u ovom radu problematizirat će se njihov međuodnos. U radu je stavljen naglasak na fenomene imovine, obitelji i imovinskih praksi odnosno na pitanje kako se ti fenomeni oblikuju u trenutku razdvajnja zadružnih obiteljskih struktura svojstvenih za prostor Vojne krajine. Navedeni fenomeni prikazani su unutar specifičnog društveno-povijesnog konteksta te se ukazuje na djelovanje ekonomskih, političkih i društvenih prilika unutar istraživanog prostora. Istraživanje se vremenski odnosi na razdoblje kasnog 19. st. te prve polovine 20. stoljeća, a glavno područje istraživanja obuhvaća ruralni prostor bjelovarskoga kraja. Uz pomoć arhivskih dokumenata i etnografske građe te dostupne literature navedeni fenomeni prikazit će se u svojim promjenama kao i kontinuitetu. Cilj je prikazati kako se u praksi ostvarivao prijenos imovine nasuprot postojećim zakonima, tj. kako se manifestiraju pojedine odluke pojedinca ili obitelji u trenutku kada se odlučuju prilagoditi zakonu i/ili običajnom pravu. Analiza dostupne etnografske arhivske građe ukazala je na postojanje dvaju osnovnih oblika imovine: materijalne i nematerijalne, odnosno pokretne i nepokretne. Istraživanjem su, između ostalog, zabilježena dva načina nasljeđivanja, uz određene varijacije: ravnopravno i neravnopravno nasljedno pravo. Prijenos imovine nakon raspada zadruga može se promatrati kao dugotrajan proces, a započinjao bi ovisno o individualnim odlukama unutar obitelji. Analiza i interpretacija izvora pokazala je da su struktura obitelji, njene transformacije kao i pitanje međugeneracijskih odnosa izravno povezani s određenim načinom prijenosa imovine

Vojna krajina ; krajiška zadruga ; Bjelovar ; imovina ; diobeni ugovori ; oporuke

nije evidentirano