hrvatski

NUSPOJAVE CIJEPLJENJA I ULOGA MEDICINSKE SESTRE U SMANJENJU BROJA NUSPOJAVA

Cijepljenje je namjerno unošenje antigena u organizam domaćina da bi ga se potaknulo na stvaranje protutijela. Sprečavanje pojavljivanja zaraznih bolesti provodi se aktivnom i pasivnom imunizacijom. Cijepljenje u dječjoj dobi ima veliki javnozdravstveni značaj i utjecaj na pobol i smrtnost od zaraznih bolesti. U Republici Hrvatskoj postoji Program obavezne imunizacije kod djece i obuhvaća obavezno cijepljenje protiv tuberkuloze, hepatitisa B, difterije, tetanusa, pertusisa, infekcija uzrokovanih Haemophylus-om influenzae tip b, ospica, zaušnjaka, rubeole i poliomijelitisa dok se kod bjesnoće, žute groznice i trbušnog tifusa cijepi prema indikacijama. Potrebno je poštivati razmak od dvadeset i osam dana između dva različita živa cjepiva koja se ne daju u isto vrijeme. Kod svakog cijepljenja postoje i kontraindikacije za cjepivo, pa ih dijelimo na opće i specifične. Nakon cijepljenja unutar četiri tjedna od primjene cjepiva mogu se javiti nuspojave. Iako su današnja cjepiva visoko djelotvorna, niti jedno nije sasvim neškodljivo i stoga je praćenje neželjenih nuspojava od vrlo velikog značaja. Postotak nuspojava koje su vezane uz primjenu cjepiva zanemariv je s obzirom na rizik komplikacija i smrtni ishod od bolesti protiv kojih se cijepi. Nuspojave možemo podijeliti na lokalne i opće. U usporedbi prijavljenog broja nuspojava u razdoblju od 2010. do 2015. godine vidi se značajan pad broja prijavljenih nuspojava. U 2010. godini najviše prijavljenih nuspojava imalo je cjepivo MO-PA-RU dok je u 2015. godini najveći broj prijavljenih nuspojava imalo cjepivo protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize i Haemophilus influenzae tip B. Iako je sustavna i obavezna imunizacija u Hrvatskoj dovela do uspjeha u suzbijanju zaraznih bolesti, ona se mora i dalje provoditi kako bi se održali i postigli što bolji rezultati, a u tome joj uvelike pomaže i rad medicinskih sestara.

cijepljenje ; nuspojave ; Hrvatska

nije evidentirano