hrvatski

Upotreba koeficijenata korelacije u procjeni podrijetla nitrata na području zagrebačkog vodonosnika

Zadnjih nekoliko desetljeća brojna istraživanja ukazala su na značajno onečišćenje podzemne vode nitratima. Glavni razlog vidljiv je u korištenju povišenih količina agrotehničkih sredstava, s ciljem povećanja proizvodnje hrane obzirom na stalni rast ljudske populacije. Primjena koeficijenata korelacije jedna je od statističkih metoda kojom se može procjeniti podrijetlo nitrata u podzemnim vodama. U ovom radu korištena su dva koeficijenta korelacije, Pearsonov (parametarski) i Spearmanov (neparametarski). Podaci na kojima su se vršili izračuni prikupljani su sa 76 piezometara na području grada Zageba. Korišteni su podaci o koncentracijama nitrata (NO3-), klorida (Cl-) i natrija (Na+) u razdoblju od 1991.-2013. godine. Ispitivanje normalne razdiobe podataka, te njihove linearnosti, provedeno je izradom histograma, odnosno grafova linearnosti. Da bi se odredila statistička značajnost koeficijenata korelacije korišten je „t-test“. Kod manjeg broja podataka, za testiranje statističke značajnosti koriste se Pearsonova i Spearmanova tablica statističke značajnosti. Provedene statističke metode sugeriraju organsko podrijetlo na 15 bušotina, no bez jednoznačnog odgovora o povezanosti koeficijenata korelacije s točnim podrijetlom nitrata.

Podrijetlo nitrata, koeficijent korelacije, histogram, statistička značajnost, t-test

nije evidentirano