hrvatski

Prilagodba hrvatskog slatkovodnog ribarstva europskim integracijama

I u Hrvatskoj je došlo vrijeme da se definira cilj slatkovodnog ribarstva, odnosno vrijednosti koje se mogu dobiti iz njega i na koji način. To je pogotovo važno u vremenima kada je Hrvatska u nastojanju da se natječe za pristup u ravnopravno članstvo u Europskim integracijama. S tom namjerom je neophodno odrediti i redefinirati strateške prioritete u cilju reorganizacije i prenamjene postojećih resursa slatkih voda prilagođavajući slatkovodnu akvakulturu i ribolov načelima održivog i ekonomski opravdanog gospodarenja. Prijedlog je da se akvakultura podrži i stimulira prvenstveno na površinama sa zadovoljavajućim proizvodnim karakteristikama i da se u potpunosti prilagodi zahtjevima tržišta. Režim gospodarenja otvorenim slatkim vodama da se transformira u dinamičan proces temeljen na stručnim i znanstvenim podlogama i njihovom trajnom monitoringu. S graničnim vodama nužno je gospodariti koordinirano sa svim zainteresiranim sudionicima, a temeljem međudržavnih ugovora. Sustavom poticaja i stimulacija treba obuhvatiti i obiteljska ribnjačarska gospodarstva kao i alternativne akvakulture, a preradu ribe treba proširiti na nove subjekte. U cilju zadovoljavanja osnovnih pretpostavki modernog, održivog i ekonomski opravdanog slatkovodnog ribarstva neophodno je zapošljavanje visokostručnih kadrova iz slatkovodnog ribarstva. To moraju biti stručnjaci s percepcijom budućnosti zasnovanoj na prepoznavanju onoga što će biti važno u nadolazećem vremenu i kako se uklopiti u te vrijednosti. Pri tome je sasvim neupitno da se budućnost slatkovodnog ribarstva mora sagledavati preko ukupne strategije gospodarskog razvoja zemlje

hrvatsko slatkovodno ribarstvo; europske integracije; monitoring

nije evidentirano