hrvatski

O križarskoj vojni kao vidu hodočašću i njenom tumačenju prema teoriji “pravednog” i “svetog” rata

Autor u prvom djelu rada ukazuje na teološke polemike koje su se oko hodočašća odnosno peregrinatio/pasagium vodile od doba crkvenih otaca do kraja srednjeg vijeka. U drugom djelu rada, oslanjajući se ponajviše na svoja istraživanja strane literature i bilježničkih i narativnih izvora iz istočno-jadranskih komuna nastoji ukazati na razlike u srednjovjekovnom poimanju pojmova peregrinatio kao pobožnog čina jednog ili više nenaoružanih ljudi u želji da posjete dalja ili bliža loca sacra i križarskih vojni u Palestinu i sjevernu Afriku nazivana u vrelima - passagium generale de ultra mare, expeditio ad terram sanctam i. e. Palestinam liberandam, bellum militum Cruce signatorum i peregrinatio contra infidels ili contra hereticos. U tom smislu važno je uočiti da se u srednjovjekovnim teološkim i laičkim vrelima gotovo uvijek izjednačuju pojmovi milites Christi i peregrini iako je jasno da, kao što je to uočio već F. Rački, da se radi o dvije poprilično različite skupine ljudi – jedni koji su nosili gladius spiritualis i drugi koji su ratovali sa gladius materialis. Ovi topoi jasno ukazuju da je vrijeme poznato kao doba napora za ostvarenjem pax Christiana i nastojanja za stvaranjem jedinstvene culture religionis Christiane, ideala zapadnog kršćanstva od sredine 11. do konca 13. stoljeća, nepovratno prošlo, te da je kasno srednjovjekovlje obilježilo vrijeme nacionalnih kraljevstava, država i drugih manjih političkih jedinica.

križarske vojne, hodočašća, "pravedni rat", "sveti rat", srednji vijek

nije evidentirano