engleski

Biodegradation of lignocellulosic waste by composting process

Duhanski otpad i komina maslina kategorizirani su kao agroindustrijski otpad koji sadrže visoke količine organske tvari, visoke koncentracije nikotina i fenola te ih zato nije moguće odložiti u okoliš bez prethodne obrade. Također, navedeni otpad sadrži visoke koncentracije složenih molekula kao što su lignin, celuloza i hemiceluloza te se kao takvi svrstavaju i u lignoceulozni otpad. Jedan od načina zbrinjavanja agroindustrijskog i lignoceluloznog otpada je proces kompostiranja. Kompostiranjem se biorazgradiva tvar prevodi u stabilan produkt-kompost, prilikom čega se oslobađaju voda, toplina, ugljikov dioksid i amonijak. U ovom radu istraživana je biorazgradivost lignoceluloznog otpada, duhanskog otpada i komine masline procesom kompostiranja bez (P1) i uz (P2) inokulaciju mikroorganizama. U svrhu odabira mikroorganizama prethodno su postavljeni pokusi biorazgradnje lignoceluloznog otpada uz inokulaciju različitih kultura mikroorganizama kao što su Phanerochaete chrysosporium, Trichoderma reesei, Pseudomonas aeruginosa FN, Candida rugosa, Aspergillus fumigatus i aktinomiceti. Na temelju FTIR analize kulture P. chrysosporium i T. reesei pokazale su najveću sposobnost razgradnje lignoceluloznih komponenti te su korištene u pokusu kompostiranja. Proces kompostiranja provodio se u adijabatskom reaktoru radnog volumena 10 dm3 s prisilnom aeracijom tijekom 28 dana. Rezultati istraživanja pokazuju povećanje brzine procesa kompostiranja pomoću inokuliranih kultura u P2, odnosno termofilna faza se postiže 24 sata ranije i traje šest dana duže nego u P1. U procesu kompostiranja ukupno je nastalo 123 g kgHT0-1 CO2 i 118 g kgHT0-1 CO2 uz ukupnu vrijednost konverzije od 45 % i 35 % u P1 odnosno P2. Rezultati FTIR analize pokazuju da je došlo do razgradnje složenih organskih molekula u oba pokusa.

composting process, lignocellulosic waste

nije evidentirano