Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 901970

Biorazgradnja lignoceluloznog otpada procesom kompostiranja


Krivičić, Denija; Vuković Domanovac, Marija; Kučić, Dajana
Biorazgradnja lignoceluloznog otpada procesom kompostiranja, 2017. (popularan rad).


Naslov
Biorazgradnja lignoceluloznog otpada procesom kompostiranja
(Biodegradation of lignocellulosic waste by composting process)

Autori
Krivičić, Denija ; Vuković Domanovac, Marija ; Kučić, Dajana

Izvornik
Sajam ideja

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularan rad

Godina
2017

Ključne riječi
Kompostiranje, lignocelulozni otpad
(Composting process, lignocellulosic waste)

Sažetak
Duhanski otpad i komina maslina kategorizirani su kao agroindustrijski otpad koji sadrže visoke količine organske tvari, visoke koncentracije nikotina i fenola te ih zato nije moguće odložiti u okoliš bez prethodne obrade. Također, navedeni otpad sadrži visoke koncentracije složenih molekula kao što su lignin, celuloza i hemiceluloza te se kao takvi svrstavaju i u lignoceulozni otpad. Jedan od načina zbrinjavanja agroindustrijskog i lignoceluloznog otpada je proces kompostiranja. Kompostiranjem se biorazgradiva tvar prevodi u stabilan produkt-kompost, prilikom čega se oslobađaju voda, toplina, ugljikov dioksid i amonijak. U ovom radu istraživana je biorazgradivost lignoceluloznog otpada, duhanskog otpada i komine masline procesom kompostiranja bez (P1) i uz (P2) inokulaciju mikroorganizama. U svrhu odabira mikroorganizama prethodno su postavljeni pokusi biorazgradnje lignoceluloznog otpada uz inokulaciju različitih kultura mikroorganizama kao što su Phanerochaete chrysosporium, Trichoderma reesei, Pseudomonas aeruginosa FN, Candida rugosa, Aspergillus fumigatus i aktinomiceti. Na temelju FTIR analize kulture P. chrysosporium i T. reesei pokazale su najveću sposobnost razgradnje lignoceluloznih komponenti te su korištene u pokusu kompostiranja. Proces kompostiranja provodio se u adijabatskom reaktoru radnog volumena 10 dm3 s prisilnom aeracijom tijekom 28 dana. Rezultati istraživanja pokazuju povećanje brzine procesa kompostiranja pomoću inokuliranih kultura u P2, odnosno termofilna faza se postiže 24 sata ranije i traje šest dana duže nego u P1. U procesu kompostiranja ukupno je nastalo 123 g kgHT0-1 CO2 i 118 g kgHT0-1 CO2 uz ukupnu vrijednost konverzije od 45 % i 35 % u P1 odnosno P2. Rezultati FTIR analize pokazuju da je došlo do razgradnje složenih organskih molekula u oba pokusa.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb