hrvatski

Projekcije kretanja broja stanovnika ruralnih područja Hrvatske do 2031.

Istraživanje demografskog stanja i procesa u ruralnim područjima Hrvatske jedan je od temeljnih preduvjeta promišljanja njihove budućnosti. Kako bismo spoznali osnovne karakteristike stanovništva u ruralnim područjima Hrvatske i izradili projekcije kretanja do 2030.odabrali smo sljedeće polazne podatke: 1) opće (ukupno) kretanje stanovništva 2001.-2011. (indeks promjene) ; 2) prirodno kretanje 2001.-2014. i 3) doseljeno i odseljeno stanovništvo 2011.-2014. Na tim smo podacima temeljili četvrtu cjelinu, a to su projekcije stanovništva u ruralnim područjima Hrvatske za godine 2021. i 2031. Ruralna područja u ovom istraživanju obuhvaćaju područje Hrvatske na razini općina/gradova iz kojih su izdvojena naselja gradskog tipa veća od 5000 st. Demografske projekcije suočene s brojnim ograničenjima iz kojih proizlaze rizici njihove preciznosti. Osim veličine populacije, drugi faktor koji utječe na projekcije jest projekcijsko razdoblje. Što je ono dalje, vjerojatnost otklona između predviđenih (očekivanih) i ostvarenih demografskih promjena je veća. Stoga, treba voditi računa o tome da projekcije ne mogu dati posve pouzdan odgovor o budućnosti populacije tj. općem (ukupnom) kretanju stanovništva na nekom području. Izrađene su dvije varijante projekcije. Prva varijanta projekcije temelji se na broju stanovnika 2001. i 2011. tj. stopi aritmetičkog rasta odnosno pada broja stanovnika između dva susjedna popisa. Druga varijanta temelji se na posljednjim dostupnim podacima službene statistike o sastavnicama ukupnog kretanja stanovništva: prirodnom kretanju i migraciji 2011.-2014. Prema tim podacima izračunate su stope te izvršena ekstrapolacija do ciljnih godina 2021. i 2031. Poznavajući demografske prilike u pojedinim područjima Hrvatske, te imajući u vidu problem poratnih područja u kojim tzv. fiktivno popisano stanovništvo remeti objektivnost projekcije, smatramo da je druga varijanta realnija te smo se u daljnjim istraživanjima oslanjali na upravo na nju. Prema toj varijanti, broj stanovnika će rasti u 132 jedinice, u 411 će biti na djelu depopulacija, a u dvije općine (Podgora i Tinjan) broj stanovnika će stagnirati. Prostorno gledajući, prema odabranoj varijanti projekcije rast očekujemo u okolici Zagreba („zagrebački prsten“), području zapadne obale Istre, okolici Rijeke i Splita, dijelu kvarnerskih i sjevernodalmatinskih otoka. Pogranično područje Dalmatinske zagore, Like, Korduna i Banije izdvaja se kao područje s najnepovoljnijim trendovima. Nepovoljni procesi u šest općina (Civljane, Ervenik, Kijevo, Biskupija, Gvozd, Dvor) toliko su izraženi da im do 2031. prijeti izumiranje (Civljane čak i ranije) pa ih možemo tretirati kao demografski izrazito ugrožena područja.

Hrvatska, stanovništvo, projekcije, ruralna područja

nije evidentirano