hrvatski

Procjena unosa skrivene soli studenstske populacije Sveučilišta u Mostaru

U razvijenim zemljama unos soli viši je od preporučenoga. Prekomjeran unos kako soli jedan je od glavnih čimbenika kroničnih nezaraznih bolesti a posebice bolesti cirkulacijskog sustava koje su vodeći uzrok smrti stanovništva BiH 2015. godine. Većina soli unosi se konzumacijom gotovih i polugotovih jela (tzv. skrivena sol). Cilj rada bio je utvrditi prehrambene navike studenata Sveučilišta u Mostaru s naglaskom na preferenciju prema slanim okusima te procijeniti unos skrivene soli. Prikupljanje podataka provedeno je u presječnom istraživanju putem jednokratnog anonimnog upitnika na 146 studenata. Upitnik je obuhvatio opće podatke o ispitaniku, podatke o općim prehrambenim navikama te procjenu učestalosti konzumacije odabranih vrsta hrane i pića. Obrađeni podaci izraženi su na cjelokupnu ispitivanu populaciju te na podskupine kreirane obzirom na spol i na životnu sredinu. Dobiveni rezultati ukazuju da 75, 5 % studenata smatra da konzumira umjereno slanu hranu, a 62, 3 % navodi da ne dosoljava već pripremljenu i posluženu hranu. Prosječan unos soli u ispitanika iznosi 20, 15 g/dan pri čemu je veći unos kod mladića u odnosu na djevojke i kod djece s prebivalištem u gradu u odnosu na djecu sa sela. Najveći doprinos unosu soli imaju pekarski proizvodi a potom mesni proizvodi i instant proizvodi. Veći unos utvrđen je kod ispitanika koji preferiraju slaniju hranute onih koji hranu dosoljavaju, kao i kod studenata koji imaju sklonost preskakanju obroka, uživaju cigarete, češće konzumiraju alkohol i studenata koji se rjeđe bave ili uopće ne bave fizičkom aktivnošću. Obzirom da rezultati ukazuju na povećan unos soli evidentno je da je percepcija ispitanika iskrivljena te je potrebno provesti edukaciju studenata o izvorima skrivene soli.

sol ; studentska populacija ; prehrambeni unos ; prehrambeni izvori

nije evidentirano