engleski

Dispneja – čest problem u odjelima hitne medicinske službe

Uvod/cilj: Dispneja predstavlja subjektivni osjećaj nedostatka zraka. Riječ potječe iz grčkog jezika: „dys“- što znači teško, otežano, i „pneuma“- što znači disanje, u doslovnom smislu otežano disanje. Ovaj rad utvrđuje najugroženije skupine bolesnika prema dobi i spolu za razvoj dispneje respiracijskog ili kardijalnog podrijetla te važnost i učinkovitosti anamneze, pridruženih simptoma i dijagnostičkih postupaka u brzom razgraničenju i postavljanju dijagnoze. Materijali i metode: Istraživanje je provedeno u Centru za hitnu medicinu KB „Sveti Duh“. U istraživanje je uključeno 60 bolesnika, retrospektivno odabrano iz povijesti bolesti. Svi ispitanici došli su na odjel hitne medicine s dijagnozom dispneje. Analizirani su dob i spol bolesnika, simptomi, pridružene bolesti, dijagnostički i terapijski postupci te ishod liječenja ovisno o uzroku dispneje. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine. Prvu skupinu je činilo 30 bolesnika s dijagnozom dispneje respiracijskog podrijetla, a drugu skupinu 30 bolesnika s dispnejom kardijalnog podrijetla. Rezultati: Dobiveni rezultati pokazuju da je učestalost muškaraca veća nego žena u obje ispitivane skupine. Muškarci i žene u skupini kardijalne dispneje bili su značajno starije životne dobi od muškaraca i žena u skupini respiracijske dispneje. Veću učestalost boli u prsima imali su bolesnici s kardijalnom dispnejom, dok su kašalj i temperatura češće bili zastupljeni kod bolesnika s repiracijskom dispnejom. Bolesnici s kardijalnom dispnejom češće su zadržavani u bolnici. Zaključak: Temeljito uzeta anamneza uz kliničke pokazatelje dovodi do pravovremenog dijagnosticiranja uzroka dispneje te poboljšava liječenje bolesnika s obzirom na kritičnu važnost ventilacije i oksigenacije te poboljšava ishode liječenja bolesnika s dispnejom.

dispneja • simptomi • anamneza • dijagnostika

nije evidentirano