Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 900353

Miroslav Krleža i Lujo Vojnović: zaboravljeni slučajevi.


Ćosić, Stjepan
Miroslav Krleža i Lujo Vojnović: zaboravljeni slučajevi. // Povratak Miroslava Krleže / Brlek, Tomislav (ur.).
Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav krleža, 2016. str. 223-242


Naslov
Miroslav Krleža i Lujo Vojnović: zaboravljeni slučajevi.
(Miroslav Krleža und Lujo Vojnović: Ein vergessener Fall)

Autori
Ćosić, Stjepan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Povratak Miroslava Krleže

Urednik/ci
Brlek, Tomislav

Izdavač
Leksikografski zavod Miroslav krleža

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
223-242

ISBN
978-953-268-037-9

Ključne riječi
Miroslav Krleža, Lujo Vojnović, Dubrovnik

Sažetak
U Krležinu doživljaju Dubrovnika, dubrovačke povijesti, tradicije i samih Dubrovčana već na prvi pogled uočavamo otpor, odbojnost i osporavanje. Dubrovnik je neka vrsta obmane, mitski paravan što prikriva sumorno naličje životne bijede. Korifeji njegove aristokratske kulture izdanak su političkih licemjera, servilnih setebandjerista, zatucanih klerika i trgovaca poštenjem. Dakako, temeljitije čitanje otkriva nam i Krležinu ambivalentnost u odnosu na dubrovačko nasljeđe. Privrženost i simpatije, političke i ljudske, za Frana Supila, za pučku dramatiku Marina Držića te za još neke svijetle pojave, u stanovitoj mjeri aboliraju moralno i estetski upitnu pozornicu dubrovačke povijesti. Poetske refleksije nastale tijekom dvaju posjeta gradu u rasponu od četvrt stoljeća sadrže sve bitne sastavnice Krležine antipatije prema dubrovačkoj idili. Pjesma Dubrovačka kulisa nastala je nakon boravka 1923, a protuklerikalna (i protudubrovačka) prozna varijacija Brašančevo u Dubrovniku bila je nadahnuta tijelovskom procesijom u lipnju 1948. U međuvremenu, a i kasnije, negativni stereotip Dubrovnika u Krležinim je tekstovima bio gotovo uvijek povezan s Ivom i Lujom Vojnovićem, s njihovim javnim djelovanjem i književnim radom. Moglo bi se reči da su braća Vojnovići kao nositelji izrazitih obilježja jednog tipa dubrovačkog mentaliteta bili i ostali inspiracija Krležina antiraguzejstva do kraja života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet u Splitu

Autor s matičnim brojem:
Stjepan Ćosić, (206405)