hrvatski

Problemi arhivske službe u Hrvatskoj

Razvoj moderne arhivske službe u Hrvatskoj započinje u drugoj polovici 20. stoljeća. Od tada je arhivska služba stjecala sve veći institucionalni značaj te je postala obveznom djelatnošću na čitavom području tadašnje SR Hrvatske. Uspo-stava suverene Republike Hrvatske podrazumijevala je krupne promjene društvenog i političkog sustava te je od tada i za arhivsku službu započelo novo razdoblje. Uslijedile su nužne institucionalne, zakonske i organizacijske prilagodbe čitave službe, a uloga državnih arhiva, napose matična funkcija HDA, dobila je na važ-nosti. Uz te su procese na sadašnje stanje arhivske službe u Hrvatskoj značajno utjecali i globalni trendovi ubrzanog tehnološkog razvoja i uspostave informacij-skog društva. U ovom radu pokušat ćemo analizirati četiri sastavnice arhivske slu-žbe: 1. državne arhive, 2. upravljanje arhivskom službom, 3. »arhive« izvan sustava državnih arhiva i 4. stvaratelje i imatelje arhivskoga gradiva. Razmatrat ćemo ih u odnosu na arhivski Zakon, a na temelju parametara s kojima u službi danas raspo-lažemo i koji proizlaze iz formalnoga okvira njezina rada te manje ili više preciznih podataka prikupljenih od pojedinih arhiva. U kontekstu pristupa EU težište budućeg razvoja arhivske službe prije svega vidimo u racionalnijoj organizaciji (zakonski okvir, mreža), usvajanju općeprihvaćenih stručnih standarda (tehničkih i intelektu-alnih) i podizanju kvalitete usluga i službi u arhivima (korištenje novih tehnologija).

hrvatska arhivska služba ; arhivsko zakonodavstvo ; upravljanje arhivima i arhivskom službom ; mreža državnih arhiva ; arhivska djelatnost

nije evidentirano