Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 900155

Kvalitativne metode u istraživanjima poduzetništva u Hrvatskoj


Vuković, Ksenija; Šmaguc, Tamara
Kvalitativne metode u istraživanjima poduzetništva u Hrvatskoj // Book of abstracts, 7th South East European Meeting & Scientific Conference of Management Departments / Tipurić, Darko ; Aleksić, Ana (ur.).
Zagreb: Department of Organization and Management, Faculty of Economics and Business, 2017. str. 78-79 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)


Naslov
Kvalitativne metode u istraživanjima poduzetništva u Hrvatskoj
(Qualitative methods in entrepreneurship research in Croatia)

Autori
Vuković, Ksenija ; Šmaguc, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Book of abstracts, 7th South East European Meeting & Scientific Conference of Management Departments / Tipurić, Darko ; Aleksić, Ana - Zagreb : Department of Organization and Management, Faculty of Economics and Business, 2017, 78-79

ISBN
978-953-346-046-8

Skup
7th South East European Meeting & Scientific Conference of Management Departments

Mjesto i datum
Zagreb, Republika Hrvatska, 22-23.09.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Istraživanja poduzetništva, metodologija, kvalitativne metode istraživanja
(Entrepreneurship research, methodology, qualitative research methods)

Sažetak
Istraživanja u polju ekonomije a onda i poduzetništva svoje su polazište tradicionalno pronalazila u pozitivističkoj orijentaciji koja se u metodološkom smislu pretežito oslanja na kvantitativne istraživačke metode. Takav pristup učestalo je označavan „jedinim ispravim pogledom na znanost“ (Guba i Lincoln, 1994), a sve ostalo pripisivalo se domeni mašte i ezoterije anegdotalnih, impresionističkih i pristranih „kvazi-znanstvenika“ (Charmaz, 2006). Recentniji empiricizam iz područja poduzetništva ipak upućuje na postupno usvajanje alternativnih paradigmatskih okvira naklonjenih mješovitoj ili kvalitativnoj metodologiji. Ovdje se još uvijek radi o manjinskoj oazi istraživača dovoljno smionih suprotstaviti se prirodnoj težnji uklapanja u mainstream istraživački svjetonazor i upustiti se u svojevrsnu borbu za legitimitet relativističkog poimanja stvarnosti (Drakopoulou-Dodd i sur., 2014). Takva nastojanja najčešće nisu usmjerena na nepriznavanje ili podcjenjivanje kvantitativnih metoda već suprotno. Ona pozivaju na metodološki pluralizam koji umjesto ograničavanja, obogaćuje razumijevanje društveno konstruiranih fenomena u poduzetništvu. Proces oplođivanja ovih nastojanja dugotrajan je i težak, što potvrđuje činjenica da su kvantitativne metode (i anketni upitnik kao najučestalija popratna tehnika prikupljanja podataka), s obzirom na njihovu zastupljenost u novijim poduzetničkim istraživanjima, i dalje suviše superioran i „nepogrešiv“ istraživački instrumentarij (McDonald i sur., 2015). U skladu s time držimo da je „malena“ hrvatska znanstvena zajednica još uvijek poprilično udaljena od shvaćanja prednosti koje poduzetništvu daje metodološki pluralizam te se s tom pretpostavkom upuštamo u ispitivanje u kojoj mjeri su hrvatski istraživači iz područja poduzetništva skloni primjeni kvalitativnih metoda te kakva je kvaliteta i transparentnost pritom korištenih metodoloških okvira. Kako bi se ispitala ova istraživačka pitanja u radu je provedena analiza sadržaja (Krippendorff, 2004) postojeće znanstvene i stručne literature iz područja poduzetništva dostupne u hrvatskoj znanstvenoj bazi Hrčak. Nakon pretrage baze i selektiranja relevantnih časopisa, identificirani su objavljeni članici koji su tematski pretežito oslonjeni na poduzetništvo. Svi pronađeni članci su pregledani te su temeljem čitanja njihovih sažetaka i pretraživanja ključnih riječi prepoznati primijenjeni metodološki okviri i pripadajuće tehnike prikupljanja podataka. Nakon analize relativne i apsolutne zastupljenosti pojedinih tipova metodoloških okvira, izolirani su oni radovi temeljeni na primjeni kvalitativnog ili mješovitog pristupa. Nad takvom građom provedena je kvalitativna analiza pri čemu je osobiti naglasak stavljen na ispitivanje kvalitete i opsežnosti deskripcije metodoloških okvira. Konkretno, ispitana je tendencija autora naznačavanju njihove ontološke i epistemološke pozicije u provedenom istraživanju, sklonost nedvosmislenom navođenju odabrane metode istraživanja te stupanj transparentnosti glede načina provođenja analize podataka. Također, u svakom članku je analizirana prikladnost odabrane metode s obzirom na problem istraživanja i tendencija naznačavanja razloga primjene konkretne metode, te (tamo gdje je bilo moguće) ocijenjena je kvaliteta provedenih postupaka prikupljanja i analize podataka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin