Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 900055

Nova energetska kultura Sida Hermaphrodita u Republici Hrvatskoj


Krička, Tajana; Grubor, Mateja; Jurišić, Vanja; Leto, Josip; Voća, Neven; Bilandžija, Nikola; Matin, Ana
Nova energetska kultura Sida Hermaphrodita u Republici Hrvatskoj // /
Vršac, Srbija, 2017. str. /-/ (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Nova energetska kultura Sida Hermaphrodita u Republici Hrvatskoj
(Sida hermaphrodita as novel energy crop in Republic of Croatia)

Autori
Krička, Tajana ; Grubor, Mateja ; Jurišić, Vanja ; Leto, Josip ; Voća, Neven ; Bilandžija, Nikola ; Matin, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
FIFTH INTERNATIONAL CONFERENCE SUSTAINABLE POSTHARVEST AND FOOD TECHNOLOGIES INOPTEP 2017

Mjesto i datum
Vršac, Srbija, 23-28.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Sida hermaphrodita, energetska kultura, biogorivo
(Sida hermaphrodita, energy crop, biofuel)

Sažetak
Zaštita okoliša napreduje, a samim time i razvoj proizvodnje energije i biogoriva. U posljednjih nekoliko godina za proizvodnju biogoriva dopušten je uzgoj neprehrambenih, višegodišnjih vrsta koje se koriste kao biomasa iz koje se proizvodi gorivo druge generacije. Jedna od takvih vrsta je Sida hermaphrodita (engl. Virginia fanpetals, Virginia Mellow). S. hermaphrodita pripada porodici sljezovki (Malvaceae) porijeklom iz SAD-a i Kanade. To je neprehrambeni, celulozni usjev, s brzim rastom i jako razvijenim korijenovim sustavom. Zahvaljujući biokemijskom sastavu (sličnom lucerni), S. hermaphrodita se u zelenoj fazi može koristiti i kao visokonutritivna hrana, sa sadržajem proteina i do 30 % u vrijeme cvatnje. Ova vrsta, kada se žanje u suhoj fazi, primjenjuje se kao energetska kultura te se koristi za izolacije i u celulozno-papirnoj industriji. U zelenoj fazi, koristi se u različitim industrijama i to farmaceutskoj industriji, industriji stočne hrane, industriji meda te u proizvodnji bioplina. Žetva biomase, ovisno o regiji, provodi se u veljači, ožujku, travnju, ili u vrijeme prvih mrazeva u studenom i prosincu. Sadržaj vlage biomase u prirodnim uvjetima smanjuje se od oko 40 % u studenom na oko 20 % u siječnju. Prinos biomase sa sadržajem vlage 20 % - 24 % iznosi 20 - 25 t/ha. Biomasu S. hermaphrodita karakterizira niski sadržaj pepela i relativno malo mineralnih sastojaka kao što su dušik, kalij i klor. Kao posebno profitabilna vrsta energetske kulture, već je predodređena da se koristi u industriji biogoriva. Predmet je interesa mnogih istraživača s obzirom na činjenicu da je brzorastuća biljka s visokim potencijalom prinosa i mogućnošću višestrukog ponovnog rasta nakon žetve. Vrlo je prilagodljiva različitim klimatskim uvjetima i uvjetima tla. Može se uzgajati na padinama, erodiranim područjima, zemljištima koja su isključena iz poljoprivredne upotrebe, na kemijski onečišćenim područjima, i na odlagalištima otpada. Kultura je koja ima široku upotrebu, dobre hranidbene i energetske karakteristike te niske zahtjeve na tlo. Hranidbena vrijednost slična je lucerni, a ogrjevna vrijednost joj je oko 17 MJ/kg suhe tvari. Pravilnom pripremom sadnica postiže se kvalitetan i visok prinos. Puni nasad postiže treće i četvrte godine, a životni vijek je i do 20 godina.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)