Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 900036

Utjecaj različitih načina sušenja na sastav gljive bukovače (Pleurotus ostreatus)


Grubor, Mateja
Utjecaj različitih načina sušenja na sastav gljive bukovače (Pleurotus ostreatus) 2015., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb


Naslov
Utjecaj različitih načina sušenja na sastav gljive bukovače (Pleurotus ostreatus)
(Effects of different drying methods on the oyster mushroom composition (Pleurotus ostreatus))

Autori
Grubor, Mateja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.01

Godina
2015

Stranica
44

Mentor
Krička, Tajana

Neposredni voditelj
Matin, Ana

Ključne riječi
Sušenje, gljiva bukovača, hlapljivi spojevi
(Drying, oyster mushroom, volatile compounds)

Sažetak
Gljive u prirodi imaju veliku biološku i ekološku važnost. Procjenjuje se da u prirodi ima oko 1, 5 milijuna vrsta gljiva .Imaju visoku nutritivnu vrijednost, ali su ubrzo nakon ubiranja sklone kvarenju, stoga ih je za duže skladištenje potrebno termički doraditi. Sušenje gljiva je učinkovit i popularan način za njihovo skladištenje. Prilikom otklanjanja vlage dolazi i do gubitka dijela hlapivih organskih tvari te povećanja koncentracije niskomolekularnih spojeva. Tijekom termičkog sušenja javljaju se reakcije između amino kiselina i šećera koje dovode do sinteze novih organskih tvari, uključujući i hlapljive tvari koje tvore specifičan okus i miris suhih proizvoda. S druge strane, kvalitativni i kvantitativni sastav hlapljivih tvari i njegove promjene mogu se koristiti kao pokazatelji i ukazati na prisutnost i intenzitet različitih procesa u proizvodima. Isto tako sastav hlapivih tvari nakon obrade može ukazati koji je način termičke obrade najpovoljniji za očuvanje aromatskih svojstava. Iz svega navedenog proizlazi da je cilj ovog diplomskog rada odrediti najpogodniji način termičke dorade gljive bukovače na temelju destrukcije hlapljivih tvari, odnosno gubitka glavnih aromatskih sastojaka, korištenjem različitih načina te uvjeta sušenja na Wrocław University of Environmental and Life Sciences. Termička dorada obavljena je konvekcijskim sušenjem (različito vrijeme i temperatura), mikrovalno-vakuumskim sušenjem (različito vrijeme, temperatura i snaga), kombinacijom konvekcijskog i mikrovalno-vakuumskog sušenja, te sušenjem smrzavanjem. Najbolja metoda dorade određena je na temelju destrukcije hlapljivih spojeva određenih primjenom plinskog kromatograf koji je spojen s masenim spektrometrom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb