hrvatski

. Potrošnja psiholeptika (N 05) i psihoanaleptika (N06) u Hrvatskoj po županijama u razdoblju od 2009. do 2013. godine

Uvod: Psiholeptici (šifra N 05 po ATK klasifikaciji) su lijekovi koji smanjuju psihički tonus, tj. reduciraju psihičku aktivnost. Dijele se na antipsihotike, anksiolitike te hipnotike i sedative. Psihoanaleptici (šifra N 06) su psihofarmaci koji podižu osnovno raspoloženje, potiču aktivnost i stimuliraju budnost. Dijele se na antidepresive, psihostimulanse, lijekove za ADHD i nootropike te na lijekove protiv demencije. Cilj rada je utvrditi kretanje potrošnje ovih lijekova (izraženo u financijskim jedinicama - kunama) u posljednjih pet godina (2009.-2013.) u Hrvatskoj i po pojedinim županijama. Rezultati: Prosječna potrošnja psiholeptika se u Hrvatskoj povećala za 17, 4%, s time da postoje značajne varijacije među županijama. Najveći porast potrošnje (preko 50%) zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (96, 9%), Istarskoj (65, 7%), Splitsko-dalmatinskoj (58, 0%) te Ličko-senjskoj županiji (51, 1%). Ovi lijekovi se percipiraju kao idealni način rješavanja različitih životnih poteškoća, ali s druge strane, malo je ljudi upoznato s mogućim negativnim posljedicama koje uključuju preveliku pospanost ili pak nesanicu, seksualne smetnje, povećanje agresije, brojne neurološke i tjelesne smetnje kao i razvijanje ovisnosti. Istraživanja su pokazala da je do pet posto osoba koje su koristile ove lijekove o njima postalo ovisno. Najčešće se iz te skupine benzodiazepina upotrebljava diazepam (tvorničko ime: Apaurin, Normabel) koji smanjuje napetost, anksioznost, nemir, nesanicu, mišićne grčeve i psihoneurizu, a slijedi ga alprazolam (tvorničko ime: Helex, Xanax). Prosječna potrošnja psihoanaleptika u Hrvatskoj se prosječno povećala za 35, 0% s time da postoje značajne varijacije među županijama. Najviši porast potrošnje zabilježen je u Bjelovarsko- bilogorskoj (55, 0%) i Ličko- senjskoj županiji (40, 2%), a najviši pad potrošnje zabilježen je u Virovitičko- podravskoj (40, 5%), Primorsko- goranskoj (26, 7%) i Osječko-baranjaskoj županiji (23, 5%). Kod ove skupine u najvećem broju spadaju antidepresivi i nalaze se na 11. mjestu prema potrošnji, što bi značilo da se koriste nešto rjeđe nego psiholeptici. Najčešće se ovakvo stanje opravdava takozvanom egzistencijalnom depresijom, odnosno lošom ekonomskom situacijom, besperspektivnošću i visokim stupnjem nezaposlenosti. Zaključak: Zabrinjavajuća je činjenica da su ovi lijekovi na razne načine dostupni široj populaciji, iako se oni prema zakonu mogu dobiti isključivo u ljekarnama na liječnički recept, u praksi je situacija drufačija. Konkretni statistički podaci o zlouporabi navedenih lijekova u Republici Hrvatskoj nisu dostuoni, ali njihova raširena upotreba svakako je faktor na kojeg je potrebno skrenuti pozornost. Uočeno je da je došlo do porasta trenda uporabe psiholeptika i psihoanaleptika.

potrošnja, psiholeptici, psihoanaleptici, Hrvatska

nije evidentirano