hrvatski

Stari Perkovci - Sela, ruralno naselje 14. stoljeća

Prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja na položaju Sela jugozapadno od današnjeg sela Stari Perkovci (općina Vrpolje), na trasi autoceste A5, uz objekte iz kasnog brončanog doba, kasnolatenskog i antičkog naselja, djelomično je istraženo i srednjovjekovno ruralno naselje. Istraživanje je provedeno tijekom proljeća i ljeta 2006. g. Naselje na položaju Sela nalazi se na dvije blage uzvisine u obliku grede. Nalazi srednjovjekovnog horizonta rasprostiru se u središnjem, sjevernom i istočnom dijelu istražene površine od 40 000 m2, a istraženo je oko 400 objekata koji se mogu sa sigurnošću pripisati ovom razdoblju. Istraženi srednjovjekovni naseobinski elementi sastoje se od jama i rupa od stupova od kojih je izdvojeno 20 cjelina (stambeni, radni i spremišni prostori). Prepoznato je pet tipova cjelina među kojima prevladavaju one određene kao nadzemni objekti s podrumom. Zamijećeno je koncentriranje cjelina sjeverno i južno od sniženog vodoplavnog područja koje se prostiralo između dviju greda. Izdvojene su tri kovačnice, kuća za koju se pretpostavlja da je služila kao mlin i dva gliništa. Među pokretnim nalazima prevladava keramički materijal koji karakteristikama i analogijama datiramo u kasni srednji vijek. Unutar te skupine nalaza ističu se crveno slikani lonci i vrčevi vjerojatno ugarske provenijencije značajni za 14. i 15. st. Pronađene su velike količine metalnih nalaza među kojima se izdvajaju željezne ostruge, karakteristične za 14. st. Značajan je i nalaz srebrnog novca ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, a radiokarbonska analiza uzoraka ugljena dala je datume za 14. st. i početak 15. st. Uz pretpostavljeni istočni rub naselja istražen je pojedinačni ukop mlađe muške osobe, a u sklopu naselja i nekoliko ukopa cijelih životinja. Analizom kartografskih i povijesnih izvora (osmanskih i habsburških popisa naselja) možemo pretpostaviti da je pronađeno naselje koje je prethodilo današnjem selu Starim Perkovcima, a predstavlja rijedak primjer naseljavanja u doba Anžuvinaca. Naselje je napuštano sustavno uslijed nesigurnih vremena i teških ekonomskih uvjeta uzrokovanih feudalnom anarhijom Ugarskog kraljevstva i sve češćih upada osmanskih postrojbi na područje posjeda bosanskog biskupa.

Slavonija, selo, kasni srednji vijek, ruralno naselje, arheološki nalazi, prehrana, nastambe

nije evidentirano