hrvatski

Uzgoj i sortiment trešnje u Hrvatskoj

U ovom radu nalazi se pregledni prikaz tehnologije uzgoja kao i pregled gospodarski najznačajnijih sorata u Hrvatskoj. Prema pogodnostima naših ekoloških uvjeta trešnja je bez razloga potpuno zapostavljena voćna vrsta, u Hrvatskoj je nema u znatnijoj plantažnoj proizvodnji iako postoji duga i slavna tradicija te kulture. Uzgoj je nešto više proširen u mediteranskom području a glavni centri cu Kaštela, Poljica, Pelješac, Konavle, Ravni Kotari oko Benkovca i Zadra, otok Cres, Kastav, Lovran i zapadna obala Istre gdje plodovi općenito ranije dozriju pa postižu dobar plasman na tržištu. U kontinentalnom dijelu trešnja se većinom uzgaja uz veće gradove, odnosno potrošačke centre: okolica Zagreba, Črešnjevo kraj Varaždina, gornje Međimurje, Kutjevo, okolica: Našica, Slavonskog Broda, Osijeka, Vinkovaca i Iloka. Uzgoj trešanja zahtijeva veliko znanje i iskustvo te punu tehnološku opremljenost nasada trešanja. Obavezna oprema nasada su sustavi za navodnjavanje, folije za zaštitu od kiše, mreže za zaštitu od tuče i na težim tlima sustavi za drenažu i odvodnju viška površinskih voda. U današnjem uzgoju trešnje koriste se nove tehnologije, nove sorte koje imaju veću masu i bolju kakvoću plodova. Prema Statističkom ljetopisu (2014.) u Hrvatskoj su se u 2013 god. trešnje uzgajajle na sveha 884 ha. Ukupna proizvodnja iznosila je 6046 t od čega je 3 927 t bilo namjenjeno za tržište. Da bi se podmirile potrebe domaćeg tržišta te da bi se ostvario i izvoz na tržište EU, Hrvatskoj nedostaje najmanje 500 ha nasada trešanja u kontinentalnom predjelu kao i 700 ha u području Mediterana.

Prunus avium, tipovi proizvodnje, sortiment

nije evidentirano