hrvatski

Bio-ekonomično modeliranje u sustavu suzbijanja korova

Osnovno načelo integrirane biljne proizvodnje jest opravdana primjena herbicida samo kad su iscrpljene sve nekemijske mjere suzbijanja te kad je ekonomska šteta od korova veća od troškova herbicida. Prema tome odluka o primjeni herbicida ovisna je o intezitetu zakorovljenosti. Međutim, osim direktnih šteta, korovi u nekim slučajevima nanose važne indirektne štete. Ekonomski manje štetne jedinke osjemenjivanjem dospijevaju u tlo i izvor su buduće zakorovljenosti. Ekonomski optimalni pragovi štetnosti stoga predviđaju i dugoročne učinke korovnih vrsta (banku sjemena) i mjera suzbijanja korova na njihovu dinamiku populacije te daju potpuniju informaciju poljoprivrednom proizvođaču. Zbog različite biologije i ekologije biljnih vrsta u odnosu na ostale štetne organizme, usvajanje pragova štetnosti kod odluke o suzbijanju korova u praksi se uvodi znatno sporije. Ipak, informatička tehnologija omogućila je brži razvoj i uvođenje modela prognoze zakorovljenosti u poljoprivrednu proizvodnju. Glavni cilj modela prognoze zakorovljenosti je optimiziranje potrebe primjene, doze i roka primjene herbicida, a sve s ciljem ekonomski i ekološki racionalne primjene herbicida. Najprimjenjiviji, i danas u svijetu, komercijalno dostupni modeli jesu bio–ekonomični modeli i prognozni modeli nicanja. Bio- ekonomični modeli integriraju biologiju korovnih vrsta s ekonomijom uzgoja poljoprivredne kulture i nude proizvođačima informaciju je li potrebno i s čime treba tretirati usjev. Informaciju o optimalnom vremenu primjene herbicida daju prognozni modeli nicanja. Na temelju procjene o tome kad će korovi početi nicati i koliko će trajati razdoblje nicanja, može se odrediti optimalno vrijeme suzbijanja. Općenito je za izradu bilo kojeg modela prognoze zakorovljenosti potrebno poznavati specifične biološke i ekološke značajke pojedine korovne vrste, koja se stavljaju u odnos s konkretnim klimatskim (temperatura i vlaga tla) i drugim uvjetima okoline (banka sjemena u tlu, dubina položenog sjemena, način obrade tla i sl). Unatoč činjenici da se korištenjem ovih modela, uz isti učinak na korove i prinos uzgajane kulture, uporaba herbicida može smanjiti i za 50% , poljoprivredni proizvođači relativno ih teško prihvaćaju. Stoga će se u izlaganju prikazati mogućnosti i ograničenja pojedinih modela prognoze zakorovljenosti. Također je cilj njihova promocija i primjena u poljoprivrednoj praksi Hrvatske.

bio-ekonomično modeliranje, suzbijanje korova, klijanje korova

nije evidentirano