hrvatski

Uloga duhovnosti u Alzheimerovoj bolesti

Tijekom 2010. procijenjeno je da 4, 7 milijuna osoba iznad 65 godina starosti boluje od Alzheimerove bolesti, te da takve osobe zauzimaju trećinu svih smrtnih slučajeva. Do 2050. godine broj oboljelih porast će na 13, 8 milijuna, a činit će 43% svih smrtnih slučajeva kod osoba starijih od 65 godina. Samim time ova bolest predstavlja značajnu opterećenost osoba koje se skrbe o oboljelima te velike troškove za obitelj, zaposlenike i društvo. Briga o oboljelom članu obitelji sa sobom nosi negativne učinke, u 56% slučajeva financijske probleme te u 53% slučajeva konflikte unutar obitelji. Osobama s demencijom potrebna je pomoć u svakodnevnim aktivnostima i svakoj pojedinoj promjeni u ponašanju. Članovi obitelji koji se brinu o oboljelome s demencijom imaju više razine hormona stresa, smanjenu imunološku funkciju, usporeno cijeljenje rane i veću učestalost nastanka hipertenzije i koronarnih bolesti u usporedbi s njegovateljima koji se brinu o osobama bez demencije. Kako bolest napreduje oni se susreću s višestrukim izazovima koji nerijetko izazivaju promjene u njihovoj vlastitoj dobrobiti. Iako se češće stavlja naglasak na negativne utjecaje, u posljednje vrijeme sve se više otkriva pozitivna strana brige o oboljelom u smislu osjećaja zadovoljstva i korisnosti. Osobe koje brinu o oboljelom sve više se oslanjaju na vjeru kao izvor snage za borbu sa svim problemima koje sa sobom nosi briga o oboljelom. Povjerenje u Boga smanjuje stres njegovateljima, osobito kada je u pitanju prognoza, tijek i ishod bolesti. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da je duhovnost važna i kod oboljelih od kroničnih, ozbiljnih i terminalnih bolesti. Duhovnost kod tih osoba ima pozitivan utjecaj na zdravlje i dobrobit oboljelog, a vjera u povezanost s Višim bićem daje značenje patnji i smisao života. Fizičko okruženje ima značajan utjecaj na kvalitetu života oboljelih. Iako je vlastiti dom najpoželjnije mjesto na kojemu bi oboljeli željeli dočekati smrt, većina smrtnih slučajeva ipak se događa u bolnicama i ustanovama za starije i nemoćne. Studije su pokazale učinkovitost psihosocijalnih intervencija za njegovatelje u smislu stvaranja klinički i socijalno značajnih napredaka za psihološku i duhovnu dobrobit njegovatelja. Ipak, te se intervencije u praksi rijetko provode.

Alzheimerova bolest ; obitelj ; duhovnost

nije evidentirano