hrvatski

Utjecaj epidemiologije značajnih bolesti na biološko-uzgojno stanje pčelinjih zajednica

Uz dobro poznatu ulogu medonosne pčele (Apis mellifera L.) u proizvodnji meda i ostalih pčelinjih proizvoda, pčela je jedan od korisnih kukaca nužnih za oprašivanje biljaka i doprinosi bioraznolikosti određenih staništa, te zbog toga ima veliko gospodarsko i ekološko značenje. Veliki značaj za preživljavanje, vitalnost, slabljenje ili moguće ugibanje pčelinjih zajednica imaju bolesti i nametnici pčela. Međutim, mogući uzroci ugibanja su brojni, uključuju biotičke i abiotičke čimbenike te je utvrđeno da u kombinaciji, odnosno zajedničkim djelovanjem, mogu prouzročiti značajno slabljenje i/ili propadanje pčelinjih zajednica. u posljednje je vrijeme zdravlje zajednica medonosnih pčela ugroženo zbog izrazito jake invazije grinjama V. destructor i nametničkom gljivicom N. ceranae koje su izvorno nametnici azijskih medonosnih pčela, dok naša europska medonosna pčela na posjeduje obrambene mehanizme za navedene nametničke bolesti. Osim toga, isti nametnici na zaražene pčele djeluju imuno depresivno što se posebice očituje pri istodobnim invazijama. Tada uz poznate specifične bolesti pčela do izražaja mogu doći i vidljivi znakovi uvjetovanih – sekundarnih bolesti poput virusnih bolesti, vapnenastog i kamenitog legla ili europske gnjiloće medonosne pčele. U okviru projekta „Utjecaj epidemiologije bolesti i vanjskih čimbenika na biološko-uzgojno stanje pčelinjih zajednica 2014.“ pod voditeljstvom Veterinarskog fakulteta (Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela), a u suradnji s Agronomskim fakultetom (Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju), po prvi puta je u RH provedeno sustavno istraživanje o istodobnom učinku uzročnika bolesti, njihovom međusobnom djelovanju te utjecaju vanjskih čimbenika na pčelinju zajednicu i to na različitim zemljopisno-klimatskim područjima odnosno na testnim pčelinjacima. Istraživanje je provedeno na 150 pokusnih pčelinjih zajednica smještenih na pet testnih pčelinjaka u različitim klimatsko-zemljopisnim regijama diljem RH. Iz dobivenih rezultata je vidljivo da su uzročnici značajnih pčelinjih bolesti utvrđeni na svim testnim pčelinjacima i svim istraživanim lokacijama. Utvrđene su neznatne razlike, a vjerojatno zbog drugačijeg načina pčelarenja, primjene različitih načina prihranjivanja pčelinjih zajednica i / ili dodataka hrani za pčele, te različitim pristupima tretiranja zajednica protiv varooze tijekom prethodnog tretiranja (prethodne jeseni i zime).

medonosna pčela ; bolesti pčela ; nametnici ; biološko-uzgojno stanje pčelinjih zajednica

nije evidentirano