Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 898861

Sudbina brijestova u Hrvatskoj – utjecaj holandske bolesti brijesta


Katanić, Zorana; Krstin, Ljiljana; Ježić; Marin, Zebec, Marko; Ćurković Perica, Mirna
Sudbina brijestova u Hrvatskoj – utjecaj holandske bolesti brijesta // Zbornik sažetaka 6. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2017. / Ozimec, Siniša ; Bogut, Irella ; Rožac, Vlatko ; Stević, Filip ; Bolšec, Boris ; Baković, Adrijana (ur.).
Kopačevo, Bilje: Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", 2017. str. 47-48 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Sudbina brijestova u Hrvatskoj – utjecaj holandske bolesti brijesta
(The fate of elms in Croatia – the impact of Dutch elm disease)

Autori
Katanić, Zorana ; Krstin, Ljiljana ; Ježić ; Marin, Zebec, Marko ; Ćurković Perica, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 6. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2017. / Ozimec, Siniša ; Bogut, Irella ; Rožac, Vlatko ; Stević, Filip ; Bolšec, Boris ; Baković, Adrijana - Kopačevo, Bilje : Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", 2017, 47-48

Skup
6. simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2017.

Mjesto i datum
Tikveš, Javna ustanova "Kopački rit", Hrvatska, 28.-29.09.2017

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Brijest, holandska bolest brijesta, O. novo-ulmi
(Elm, Dutch elm disease, O. novo-ulmi)

Sažetak
Od početka 20. stoljeća zabilježene su dvije pandemije holandske bolesti brijesta koje su dovele do gubitka velikog broja stabala vrsta iz roda Ulmus na području Europe i Sjeverne Amerike. Uzročnici bolesti su fitopatogene gljive mješinarke iz roda Ophiostoma. Vrsta O. ulmi uzrokovala je prvu pandemiju holandske bolesti, a danas je bolest uglavnom uzrokovana virulentnijom vrstom, O. novo-ulmi, koja je gotovo u potpunosti zamijenila manje virulentnu vrstu, O. ulmi. Bolest šire potkornjaci, a može se prenositi i anastomozama korijena. Prvi simptomi bolesti su venuće i žućenje te sušenje i opadanje listova, a ponekad suhi listovi ostaju duže na granama. Simptomi se mogu brzo proširiti cijelom krošnjom i rezultirati sušenjem stabla, osobito u mlađih stabala te stabala zaraženih u proljeće ili rano ljeto. U starijih stabala obično se javlja kronični oblik bolesti kojeg karakterizira polako odumiranje stabala kroz dvije ili više godina. Osim vanjskih simptoma, javljaju se i unutarnji simptomi koji se mogu uočiti na poprečnom prerezu zaraženih grana kao tamno obojenje ksilema. U Hrvatskoj je bolest prvi puta zabilježena 1929. na području Slavonije i od tada se smatra najznačajnijim uzročnikom propadanja brijesta u hrvatskim šumama. U ovom istraživanju prikupljeni su uzorci brijesta veza (U. laevis) i nizinskog brijesta (U. minor) na četiri lokaliteta na području istočne i središnje Hrvatske. Velik broj stabala, oko 94 % nizinskog brijesta te oko 56% brijesta veza, pokazivao je simptome venuća, žućenja, sušenja i/ili opadanja listova. Holandska bolest brijesta dokazana je izolacijom uzročnika bolesti u 79 % uzoraka nizinskog brijesta i 20 % uzoraka brijesta veza. Prisutnost bolesti utvrđena je na svim lokalitetima. Analize rasta i morfologije gljivičnih izolata pokazale su da svi izolati pripadaju vrsti O. novo-ulmi. Sva stabla kod kojih je potvrđena zaraza bila su simptomatična. Promjena boje ksilema uočena je samo kod zaraženih stabala. Iako je broj zaraženih stabala nizinskog brijesta i brijesta veza bio statistički značajno različit, intenzitet simptoma nije se značajno razlikovao između vrsta brijesta. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na izrazito loše zdravstveno stanje brijestova u šumama istočne i središnje Hrvatske, osobito nizinskog brijesta. Udio stabala nizinskog brijesta zaraženih gljivom O. novo-ulmi potvrđuje da je sušenje stabala ove vrste na istraženim lokalitetima u najvećoj mjeri uzrokovano holandskom bolešću brijesta. Iako gljiva O. novo-ulmi zaražava i brijest vez, učestalost zaraze je znatno manja u usporedbi s nizinskim brijest te se može pretpostaviti postojanje drugih abiotički i biotičkih čimbenika koji doprinose propadanju ove vrste.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Sveučilište u Osijeku - Odjel za biologiju