hrvatski

Uključivanje korisnika osnovne škole Cvjetno naselje u projektiranje školskog dvorišta

Ovaj rad se fokusira na funkcionalnost, uređenost, korištenje i namjenu dvorišta osnovnih škola. Školska dvorišta su često zanemarena u samom procesu projektiranja i organizacije školske parcele, te ne zadovoljavaju potrebe njegovih korisnika. Nužno je obnoviti i poboljšati postojeća školska dvorišta, no pitanje je kako i na temelju kojih pretpostavki i ciljeva. Kao mogući odgovor nameće se bottom up pristup te metoda participativnog projektiranja. Kako bi što točnije definirali nove sadržaje i funkcije dvorišta moramo direktno uključiti njegove krajnje korisnike. Uključivanje učenika i zaposlenika trebalo bi krenuti od samog početka analiziranja i projektiranja, a ne tek na kraju pri izvedbi koja se često svodi na kozmetičke zahvate. U radu su postavljene smjernice i opći uvjeti školskog dvorišta, dok je konkretan primjer participativnog projektiranja i prijedlog uređenja dvorišta izrađen s učenicima i zaposlenicima OŠ Cvjetno naselje. U sklopu istraživanja, provedena je radionica s učenicima i intervjui sa zaposlenicima. Dobiveni rezultati pokazali su da svi priželjkuju promjene, učenici više u vidu novih sadržaja, dok zaposlenici više u smjeru estetskih zahvata. Kako bi se uvidjele razlike ovakvog pristupa naspram analitičkog projektiranja dobiveni rezultati prijedloga preuređenja dvorišta OŠ Cvjetno naselje kompariran je s prijedlogom nastalim u sklopu mog prošlog diplomskog rada „Prostorno uređenje školskog dvorišta i njegova uloga u odgojno-obrazovnoj ekologiji“, izrađenog na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za pedagogiju 2013.godine.

školsko dvorište, OŠ Cvjetno naselje, nastava na otvorenom, igra, dječji crteži/tlocrti, participativno projektiranje

nije evidentirano